Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 1888. godine i najstarija je moderna, kulturna i naučna ustanova u Bosni i Hercegovini zapadnog tipa. Gradnja muzeja završena je 1912. godine.
Samom osnivanju prethodio je dug period u kojem su brojni pojedinci ili grupe intelektualaca ukazivali na potrebe za jednom takvom ustanovom. Gradnja muzeja završena je 1912. godine.
Zemaljski muzej se razvijao kao kompleksna ustanova u okviru koje se njeguje više naučnih disciplina, historija, geografija, arheologija (prahistorijska, antička i srednjovjekovna), etnologija, historija umjetnosti i prirodne nauke (biologija, geologija i mineralogija), djelomično jezik, književnost, statistika i bibliografija. Iz njih su se vremenom iskristalizirala tri današnja odjeljenja: Odjeljenje za arheologiju, Odjeljenje za etnologiju i Odjeljenje za prirodne nauke.
Ipak, među najintrigantnijim eksponatima Zemaljskog muzeja je Sarajevska Hagada, ilustrirani hebrejski kodeks neprocjenjive vrijednosti pristigao u Sarajevo sa sefardskim Jevrejima početkom 16. stoljeća.
Arhitekt Karlo Paržik je uradio projekt za zgradu muzeja, koja se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, sa unutrašnjim atrijom gdje je smješten botanički vrt.
Zgrada je rađena u neorenesansnom stilu. Zanimljivo je da je to jedina zgrada muzeja u jugoistočnoj Europi koja je namjenski građena za tu svrhu. U botaničkom vrtu, koji se nalazi u centralnom dijelu kompleksa Muzeja, uzgaja se više od 3000 biljnih vrsta, među kojima su i neke endemske vrste.
Među biljkama se nalaze i neki od najreprezentativnijih primjeraka bosanskih stećaka.