Tajanstvena populacija drevnih ljudi živjela je u zapadnoj Africi prije pola miliona godina, a naučnici vjeruju da njihovi geni i danas žive u ljudima.
Čini se da se ta “arhaična populacija duhova“ razišla od modernih ljudi prije nego što su se neandertalci odvojili od obiteljskog stabla, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances, piše CNN.
Razdvajanje se dogodilo otprilike prije 360.000 do milion godina, kažu istraživači sa Sveučilišta u Los Angelesu (UCLA). Ti drevni ljudi imali su djecu s precima današnjih Afrikanaca, kao što su se neandertalci razmnožavali s precima modernih Europljana, pišu genetičari Arun Durvasula i Sriram Sankararaman, napominjući za CNN kako DNK ove arhaične populacije čini 2 do 19 posto genetskog nasljeđa modernih ljudi u zapadnoj Africi.
DNK postoji i u modernoj europskoj populaciji
Dobro utemeljeno istraživanje, kaže studija, utvrdilo je postojanje neandertalskog DNK u modernoj europskoj populaciji, a denisovskog DNK u okeanijskoj populaciji.
Istraživači s UCLA kažu kako je više studija otkrilo doprinos davnih linija na porijeklo današnjih Afrikanaca, ali kako je narav tih doprinosa ostala slabo razumljiva. Dijelom je to i zbog rijetkih fosilnih zapisa u Africi te poteškoća u izdvajanju drevnog DNK.
Znanstvenici s UCLA prevladali su ove izazove, nastavlja CNN, u pronalaženju plemena „ljudskih duhova“ koristeći tehnike računalnog modeliranja modernog DNK.
Stvorili su “genomske mape arhaičnog podrijetla“ za četiri etničke zapadnoafričke populacije u Nigeriji, Sierra Leoneu i Gambiji.
Istraživači su usporedili 405 genoma ljudi iz zapadne Afrike s genomima neandertalaca i denisovaca te istražili je li bilo križanja s nepoznatim hominidima čiji su se preci odvojili od ljudskog obiteljskog stabla prije neandertalaca. Podaci sugeriraju da bi u ovo moglo biti uključeno više populacija.
Davne ljudske populacije
Profesor Joel. D. Irish, bioarheolog sa Sveučilišta u Liverpoolu John Moores, kaže za CNN da je vjerojatno postojalo više davnih ljudskih populacija.
“Mislim da su u jednom trenutku postojale razne vrste populacija, s dovoljno različitom genetikom da izgledaju drukčije. Svatko se pario sa svima. Mislim da će otkrivati sve više tih ‘populacija duhova“, pojasnio je.
Nakon dobivanja prvih genoma iz kostiju hominida iz kamenog doba, znanstvenici su 2010. godine otkrili da su se davni preci današnjih Europljana, Azijaca i Amerikanaca razmnožavali s neandertalcima.
U januaru ove godine, istraživači s Instituta za integrativnu genomiku Lewis-Sigler pri Princetonu rekli su kako su prvi put otkrili neandertalsko nasljeđe u Afrikanaca. Njihovi su podaci pokazali da su valovi modernih ljudi napustili Afriku i krenuli prema Europi prije otprilike 200.000 godina i razmnožavali se s neandertalcima prije povratka u Afriku.
To baca sumnju na raširenu teoriju o afričkoj polaznoj tački ljudskih migracija, koja kaže da su moderni ljudi nastali u Africi i da su se ostatkom svijeta proširili u jednom valu prije 60.000 do 80.000 godina, napominje CNN, prenosi Index.hr.