Vrijednost Sarajevske Hagade nikada nije zvanično potvrđena niti je izvršena njena procjena.
Kako je 2014. godine govorio Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajedni BiH, iako je sarajevska Hagada od neprocjenjive vrijednosti, postoji zanimljiva priča kako se u svjetskoj javnosti pojavila cifra od 700 miliona KM.
“Po odobrenju Vlade BiH, 1995. godine, a nakon priča da je Hagada prodata i da se parama od prodaje Hagade nabavlja oružje i municija za bosansku vojsku, Vlada je dala saglasnost da se Hagada iznese iz sefa Narodne banke i donese u Jevrejsku opštinu da bi se iz originalne Hagade vodio seder povodom Pesaha“.
“Došlo je puno novinara. Između ostalog bio je i dopisnik New York Times-a, dobitnik Pulicerove nagrade Rođer Koen (Roger Cohen) stalni dopisnik iz Sarajeva. Pitao je koja je vrijednost Hagade. Rekli smo da je neprocjenjiva, ali da je zadnja cifra koja se spominjala 7 miliona dolara“.
“Amerikanci pišu brojeve tako što pišu 7.00 . I on je tako i napisao. Poslao je taj izvještaj faksom u New York. Onda je New York Times sljedeći dan objavio da je čuvena Sarajevska Hagada koja vrijedi 700 miliona dolara pokazana u Sarajevu”, pojasnio je Finci 2014. godine za agenciju Patra.
Navodi da je tada bilo vrlo teško to demantirati, a ono što objavi New York Times je “sveto slovo“.
“Koliko god smo mi lokal-patriote malo je previše”, kazao je Finci.
Finci je pojasnio i iznos od 7 miliona dolara, a koji je 1991. godine tražila uprava Zemaljskog muzeja u Sarajevu za Hagadu. Radilo se o sljedećem.
“Španska vlada je 1991. godine pripremala izložbu povodom 500 godina od izgona Jevreja iz Španije i htjeli su Sarajevsku Hagadu izložiti u Madridu. Tada je uprava Zemaljskog muzeja tražila osiguranje u iznosu od 7 miliona dolara u slučaju da se nešto dogodi. Tako da je to bila jedan aproksimativna cijena”, navodi Finci.
Zanimljivo je da od 1995. godine pa do danas nije ispravljen taj podatak o vrijednosti Hagade od 700 miliona dolara, što potvrđuje i pismo Misije Sjedinjenih Američkih Država u BiH i Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koje su uputile 2014. godine bh. vlastima povodom poduzimanja aktivnosti na otvaranju Zemaljskog muzeja BiH koji je zatvoren za javnost u oktobru 2012. godine.
Još jedna zanimljivost je da se naša Hagada posljednji put čitala 1995. godine za vrijeme Pesaha.