Prošlo je više od mjesec dana od kako je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila novi virus Covid-19 hitnim pitanjima javnog zdravlja od međunarodnog značaja.
Otkad je počela epidemija, bilo je više od 100.000 slučajeva virusa širom svijeta i više od 3.400 smrti od njega.
Dok zvaničnici rade na zaustavljanju širenja virusa, teško je ne zapitati se šta će se dalje dogoditi. Kada i kako će se ovo završiti? Donosimo vam pogled na ono što se dogodilo tokom drugih epidemija.
Ebola
Tokom epidemija zaraznih bolesti naučnici često intervenišu vakcinama i antivirusnim lijekovima.
To je bio slučaj i 2014. godine, kada se epidemija virusa ebole u zapadnoj Africi završila “prekidanjem” zaraze, saopćila je Svjetska zdravstvena organizacija u martu 2016.
“Slučaj je završen nakon koordinisanog međunarodnog odgovora“, rekao je dr Piter Hotez, profesor i dekan Nacionalne škole za tropsku medicinu na Medicinskom fakultetu Bejlor.
Kada je 2018. godine počela još jedna epidemija, dva načina liječenja razvijena od prvog izbijanja ponuđena su svim pacijentima u Demokratskoj Republici Kongo.
“Oba puta je ljudska intervencija napravila razliku“, rekao je Hotez i dodao da isto može biti slučaj i sa virusom korona. Trenutno ne postoji vakcina i nijedan specifičan antivirusni tretman za novi virus – ali mnogi su u razvoju.
“Prilično sam optimističan da ćemo imati dobar antivirusni lijek i protokol u narednim sedmicama i mjesecima“, rekao je.
“Više od 20 vakcina za virus korona je fazi razvoja“, kaže Tedros Adanom Gebrejesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije.
Prvo kliničko ispitivanje antivirusnog lijeka je u toku.
Dok je Hotezov tim među onima koji rade na vakcini, on kaže da nije optimističan da će se to dogoditi u vremenskom okviru ove epidemije.
Prvo, vakcine moraju da prođu klinička ispitivanja, pa zatim moraju da budu odobrene, a obzirom na obim nadzora u ispitivanju bezbjednosti vakcina, rekao je, malo je vjerovatno da će javnost biti dostupna na vrijeme da spriječi ovu epidemiju.
SARS
Širenje SARS-a okončano je u julu 2003. godine dobrim higijenskim praksama – poput čestog pranja ruku – i faktorima životne sredine kao što su visoka temperatura i vlažnost u ljetnim mjesecima, rekao je Džon Nikols, profesor kliničke patologije na Univerzitetu Hong Konga (HKU).
SARS je jedna vrsta virusa iz porodice korona koji je zarazio više od 8.000 ljudi 2003. godine.
“Do maja te godine sagorio je“, rekao je dr Hauard Markel, direktor Centra za istoriju medicine Univerziteta u Mičigenu.
Kako epidemije “sagore”?
Ponekad, kaže Markel, to je zato što se vrijeme mijenja, a ponekad je to zato što je dovoljno ljudi inficirano i postalo imuno.
“Ako bih morao da predviđam, rekao bih vrlo vjerovatno da će virus korona do maja ili juna ili jula sagorjeti samu sebe“, kaže Markel.
Ali, to ne znači da će nestati zauvijek.
H1N1
Izbijanja virusa mogu da se mijenjaju u odnosu na godišnja doba.
Grip vrste H1N1 izazvao je pandemiju 2009. godine, a sada je postao sezonski virus.
Sezonski virusi mogu se vidjeti tokom cijele godine, ali u slučajevima zabilježenim na sjevernoj hemisferi imaju tendenciju da dostignu svoj vrhunac u hladnijim, zimskim mjesecima i da opadaju kada otopli, objašnjava Hotez.
Nije u potpunosti jasno zašto je to tako, kaže on, ali mogući razlozi su vlažnost i vrijeme provedeno u gužvi u zatvorenom prostoru.
Nagađa se da li će se virus korona ponovo pojaviti, kaže Hotez. Jednostavno nema dovoljno dokaza ili dovoljno vremena da se to tačno predvidi, prenosi “CNN”.
Naučene lekcije
“Izvjesno je da ova epidemija virusa korona oživljava pouke iz epidemija prije nje“, kaže Hotez.
Put je na početku težak, a vlasti mijenjaju pristup dok uče kako se patogen ponaša i prenosi osjetljivijim grupama ljudi.
Najčešća odluka je “globalna amnezija“, kaže Markel. Virus se zaustavlja i javnost se vraća redovnom životu, ne razmišljajući dalje o epidemiji.
Ali to može biti problem. Umjesto toga, smatra Markel, ljudi treba da ostanu budni i spremni.
“Pouka je da živimo u novom dobu zaraze i ona će redovno pomaljati svoju ružnu glavu. Lekcija koju ne učimo je da na to moramo biti spremni“, zaključuje on, prenosi Telegraf.