Čelnici najvažnijih državnih institucija sastat će se u narednih nekoliko dana kako bi započeli proces realizacije 14 ključnih prioriteta koje je pred Bosnu i Hercegovinu postavila Evropska komisija, a čije je ispunjavanje neophodno da bi naša zemlja dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU), piše Faktor.
Radnu grupu će činiti članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući Vijeća ministara BiH i njegova dva zamjenika, te članovi kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH je zadužen da u narednih sedam dana pokrene inicijativu za održavanje sjednice Kolegija za evropske integracije i Direkcije za evropske integracije s ciljem iniciranja izrade Akcionog plana za realizaciju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
Planirano je da taj Akcioni plan usvoji Vijeće ministara BiH u roku od 30 dana od iniciranja njegove izrade, a on bi trebao sadržavati konkretne mjere, nadležne institucije, jasno utvrđene i mjerljive indikatore, te rokove za realizaciju. To u praksi znači da bi BiH u narednih nešto više od mjesec trebala dobiti okvire provedbe ključnih reformi za našu zemlju.
Jedna od tih reformi je i reforma Ustava BiH i izbornog zakonodavstva, s obzirom na to da je Evropska komisija pred BiH postavila obavezu provođenja preporuka OSCE-a i Venecijanske komisije u kontekstu održavanja izbora, ali i, što je još važnije, obavezu postupanja prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”.
Naloženo je i unapređenje institucionalnog okvira, koje bi podrazumijevalo mogućnost državi da privremeno ostvaruje nadležnosti drugih nivoa vlasti radi sprečavanja i otklanjanja povreda prava EU-a. Istovremeno je zatraženo i uklanjanje prava veta u procesu donošenja odluka.
Predviđeno je i formiranje vrhovnog suda BiH, čemu su se u proteklim godinama protivili politički zvaničnici iz entiteta RS, ali i reforma Ustavnog suda BiH, koja bi uključivala i “rješavanje pitanja međunarodnih sudija”.
Usvajanje novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), koji se već duži vremenski period “krčka” u Ministarstvu pravde BiH, također je obaveza koju od BiH traži Evropska komisija.
S obzirom na to da je Brisel dobro upoznat sa izazovima sa kojima se suočava BiH, te su u stanju prepoznati ključne prioritete čija bi realizacija rezultirala i funkcionalnijom državom, u kontekstu reforme pravosuđa je zatraženo demonstriranje napretka u ostvarivanju rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, kaznenih progona i pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokom nivou.
Nakon što usvoji Akcioni plan, Vijeće ministara BiH bi trebalo najmanje jednom mjesečno izvještavati Predsjedništvo BiH o ostvarenom napretku, ali i o poteškoćama u implementaciji Akcionog plana.
Posljednji zaokret u pristupu evropskim integracijama posljedica je i sastanka čelnika najvažnijih političkih stranaka sa zvaničnicima EU-a, koji se, prema informacijama Faktora, održao u ponedjeljak u Sarajevu. Na njemu je, saznajemo, postignuta saglasnost za provedbu ključnih reformi, ali i deblokadu rada državnih institucija, koje su, podsjetit ćemo, u periodu prije pandemije koronavirusa bile u potpunoj blokadi zbog (ne)aktivnosti zvaničnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i njihovim satelitskim strankama.