Evropske vlade nisu se složile nakon cjelonoćnih razgovora o većoj podršci ekonomiji država teže pogođenih koronavirusom, raskinuvši sastanak finansijskih zvaničnika koji su se sukobili oko uslova pomoći i prijedloga da se zajedno zaduže kako bi otplatili zdravstvenu krizu.
Ministri finansija iz 19 zemalja koji koriste euro razgovarali su putem videokonferencije i odgodili svoju konferenciju za novinare do četvrtka, nakon što je sastanak koji je započeo u utorak trajao do kasno u noć.
Diplomatski izvori i zvaničnici rekli su da je svađa između Italije i Holandija oko uslova koji trebaju biti vezani za kredit eurozone za vlade koje se bore protiv pandemije, blokiralo napredak u iznosu od pola biliona eura vrijedne pomoći.
“Nakon 16 sati razgovora, blizu smo dogovora, ali još nismo zaključili”, rekao je predsjedavajući Eurogrupe Mario Centeno. “Raspustio sam Eurogrupu i (mi ćemo) nastaviti sutra.”
Ministri finansija, koji su započeli razgovore u 14:30. u utorak koji je trajao cijelu noć s brojnim stankama kako bi se omogućili bilateralni pregovori, pokušava dogovoriti paket mjera kojima će se pomoći vladama, kompanijama i pojedincima.
Nadali su se da će se dogovoriti o programu od pola trilijuna eura kako bi se zaustavio ekonomski pad i finansirao oporavak od pandemije.
Ali svađa se ponovo pojavila, rekao je diplomatski izvor: „Talijani žele da se referenca na mutualizaciju duga kao mogući instrument povrata detaljnije analizira. Holanđani kažu “ne.”
Zvaničnik koji je sudjelovao u razgovorima rekao je da u srijedu oko 4 sata ujutro, Haag je jedini odbio podržati tekst za koji se očekuje da će se ministri dogovoriti kako bi dobili odobrenje za novi set ekonomskih mjera od lidera 27 zemalja članica.
„U ovom teškom času, Evropa mora biti zajedno. Zajedno s (francuskim ministrom finansija) Brunom Le Maireom, pozivam sve zemlje eura da ne odbiju riješiti ta teška financijska pitanja i da omoguće dobar kompromis – za sve građane “, objavio je na Twitteru njemački ministar financija Olaf Scholz.
Španski zvaničnici upozorili su u srijedu da je budućnost Evropske unije u opasnosti ako ne uspije smisliti zajednički financijski odgovor na borbu protiv epidemije.
Glasnogovornica vlade Maria Jesus Montero rekla je da će Europljani početi gubiti povjerenje u EU ako ne djeluje ujedinjeno u krizi, što je ona uporedila s drugim svjetskim ratom.
“Potrebna nam je pomoć drugih zemalja i zato je evropska zajednica prvobitno formirana, u to vrijeme nakon fizičkog rata. Sada vodimo rat protiv epidemije”, rekla je ona u intervjuu na televizijskom kanalu Antena 3.
Ministar poljoprivrede Luis Planas ponovio je tu zabrinutost. “Ovo je ključno pitanje na kojem je u pitanju budućnost Evropske unije”, rekao je on za radio stanicu Sur.
Međutim, oboje su rekli da su optimistični da će daljnji pregovori na kraju dati pozitivne rezultate. “Pretpostavljam da ćemo, iako će trebati puno vremena i mnogo sastanaka, postići pozitivan dogovor”, rekao je Planas.
Europska središnja banka (ECB) u srijedu je istakla ministrima financija eurozone da će blok ove godine možda trebati fiskalne mjere u vrijednosti do 1,5 biliona eura (1,63 biliona dolara) za rješavanje ekonomske krize nastale zbog pandemije.
Na sastanku s videokonferencijom, Europska komisija procijenila je da bi se ekonomija bloka ove godine mogla smanjiti za 10 posto, rekli su zvaničnici.
Na sastanku Francuska, Italija i Španija rekle su da bi europski napori za rješavanje krize ove godine trebali biti znatno veći od biliona eura, izjavili su zvaničnici, u skladu s procjenom ECB-a za potrebe finansiranja od 1 biliona do 1,5 biliona eura.
Izdavanje zajedničkog duga bila je bitna linija između ekonomski oboljelih južnih zemalja poput Španije i Italije i fiskalno štedljivog sjevera, na čelu s Njemačkom i Holandijom, od kada su financijske krize i krize eurozone počele prije desetak godina.
EU je već obustavila ograničenja državnih potpora i dozvolila državama članicama da povećaju svoj dug.
No, Španija, Francuska i Italija kažu da to nije dovoljno i iznijele su raspravu o većoj podršci kao egzistencijalnom testu solidarnosti koji bi mogao napraviti ili razbiti EU.
Daljnji prijedlozi koji se raspravljaju uključuju kreditne linije iz fonda za zaštitu eura koja bi vrijedile do 2% ekonomskog rezultata jedne zemlje, ili ukupno 240 milijardi eura. Uvjeti za pristup ovom novcu i dalje su prekretnica.
Davanje Evropske investicione banke 25 milijardi eura dodatnih garancija kako bi mogla povećati kreditiranje kompanija za dodatnih 200 milijardi eura je još jedna opcija.
Treća je podrška planu izvršne vlasti EU da prikupi 100 milijardi eura na tržištu, uz 25 milijardi eura garancija svih vlada u bloku da subvencioniraju plate kako bi kompanije mogle smanjiti radno vrijeme, a ne otpustiti ljude.
Stvaranje fonda za hitne slučajeve koji će izdavati nepovratna sredstva za medicinske potrepštine i zdravstvenu zaštitu druga je ideja, kao što je francuski prijedlog za stvaranje zajedničkog fonda solidarnosti EU koji bi financirao dugoročni oporavak.
Ako se na kraju slože, kombinirani odgovori svih država članica EU-a i nacionalne vlade mogli bi dodati najveći program fiskalne podrške na svijetu, nadmašivši onu u Sjedinjenim Državama.
Ovim raspravama unutar EU dodatno se opterećuje jedinstvo, već oštećeno krizom eurozone i migracijskom krizom 2015-16, što je dijelom doprinijelo Brexitu.
Do sada su ministri, razgovarali preko videokonferencije tokom noći, a neki od njih su povremeno i drijemali, navode neki od prisutnih zvaničnika. Le Maire, francuski zvaničnik rekao je da su ovakva dešavanja i pristup problemu globalne krize, sramotni za Evropu i da se ovaj cirkus treba što prije zaustaviti.