Afera i sporna nabavka respiratora ukazuje i na druge sumnjive slučajeve diljem BiH. U pojedinim slučajevima, nadležna tužiteljstva formirala su predmete, dok drugi tek trebaju biti otkriveni. Koliko to prostora za zlouporabe ostavlja uvoznicima medicinske opreme i kako se ustvari postaje uvoznikom?
Zakon kao glavne aktere priče o uvoznicima i prodaji medicinske opreme prepoznaje dvije agencije: Onu za javne nabavke i za lijekove i medicinska sredstva.
Tu na zvaničnom sajtu pronalazimo nekoliko kontakata veleprometnika koji imaju dozvolu agencije za promet na veliko svim medicinskim sredstvima. Njih ukupno 27. Vrlo rijetki su javno spremni govoriti nakon afere u javnosti jer kako nam ističu iza leđa nemaju nikoga od političkih moćnika.
Raspoloženi su bili u njemačkoj kompaniji koja ima svoje predstavništvo u BiH. Ističu da i u najhitnijem slučaju, ukoliko se žele poštovati zakonski okvir, potrebno je tri mjeseca kako bi se postalo uvoznikom medicinske opreme.
“Postoje tačno definisani izuzeci u prometu i to je taj tzv. interventni uvoz koji je u ovoj situaciji urađen , znači postoji mogućnost da se u zemlju uveze i neregistrovano sredstvo, a da biste to uradili opet firma mora biti registrovana kao veleprometnik medicinskih sredstava i ispuniti naravno određene uslove ,te dobiti suglasnost Agencije za lijekove i medicinska sredstva”, kazao je Samir Bećirović, direktor firme D-MED, prenosi N1.
A primjera neregularnosti i sumnjivih javnih nabavki od početka pandemije ne manjka. Novinari Birn bh o tome su već objavljivali mnoge priče.
“Određene nabavke su već počele sa realizacijom. Mnoga tenderska dokumentacija je nedostajala. Imali smo problem sa tim da upratimo ko je dobio novac, koliko tačno je novca izdvojeno. Tako na primjeru pokretne bolnice u RS, iako znamo da je novca izdvojen i koliko je novca izdvojeno, još uvijek nije objavljena informacija ko je bio ponuđač i ko je tu pokretnu bolnicu nabavio”, kazala je Nermina Kuloglija iz BIRN-a BiH.
Na sumnjive nabavke upozoravali su i iz same agencije za javne nabavke. Iako postoje olakšice u vremenu pandemije ipak osnove zakona se moraju poštovati što, kako navode u monitoring izvještaju o izgradnji izolatorija u Srebreniku nije bio slučaj. Predmet je formiran u kantonalnom tužilaštvu.
“Gradska uprava grada Srebrenika je u martu ove godine ovaj posao povjerila firmi Feniks as u kojoj je suvlasnik vijećnik u GV Srebrenika. Mi smo formirali predmet kako bi se provjerile sve okolnosti i da li je ovaj tender izgradnje proveden u skladu sa zakonom o javnim nabavkama”, izjavio je Admir Arnautalić, portparol Tužilaštva TK.
I dok jedni preko noći mogu doći do medicinskih pomagala, drugi koji su godinama u tom poslu su čak i odustajali od nabavke jer nisu bili spremni preuzeti teret odgovornosti.
“Univerzitetsko-klinički centar u Sarajevu je imao nabavku gdje je želio nabaviti 40 respiratora od firme hubikus što je raspisano i objavljeno na stranici i dato je više od 3 miliona KM za tu nabavku. Međutim taj ponuđač nije mogao ispoštovati ugovor, nije mogao nabaviti opremu, tako da je ugovor raskinut”, kazala je Kuloglija.
“Za svakog ko se bavi ovim poslom jako bitno je posljedična odgovornost za opremu koju vi uvezete. Niko neće trenutno da preuzme taj rizik, naravno od ozbiljnih kompanija, da se kocka sa nekom neprovjerenom opremom jer vi direktno ugrožavate nečiji život”, kazao je Bećirović.
Priča o sumnjivim nabavkama medicinske opreme stigla je i do državnog tužilaštva. SIPA je jučer podnijela izvještaj državnom tužilaštvu o dva fizička i četiri pravna lica sa područja Tuzlanskog i Zeničko dobojskog kantona zbog osnova sumnje na krivična djela pranje novca i prevara. Iz N1 su zatražili informacije i iz Tužilaštva ZDK u kojem za sada nisu vršene bilo kakve provjere.