Isporuka prijeko potrebnog novca, koji će poslužiti za preveniranje i saniranje svih posljedica pandemije koja je zahvatila i BiH, dovedena je u pitanje zbog potrebe Hrvatske demokratske zajednice, da kantone nametne kao ravnopravne partnere državi i entitetima za pregovaračkim stolom sa MMF-om.
Tom zahtjevu nije udovoljeno, a zbog insistiranja na njemu je BiH tek u “sudijskom vremenu” ipak postigla dogovor sa ovom međunarodnom finansijskom institucijom, piše Faktor.
Odlučeno je da će od ukupno 330 miliona eura, što je oko 645.424.000 KM, Federaciji BiH pripasti 61,5 posto ukupnog iznosa, entitetu RS 37,5 posto, a Distriktu Brčko jedan posto. Iznos koji pripada FBiH će se dijeliti na način da 50 posto ostaje na računu tog nivoa vlasti, a 50 posto će pripasti kantonima, koji u okviru svojih nadležnosti nose značajan dio odgovornosti u borbi protiv pandemije.
Dakle, FBiH će od ukupnog iznosa pripasti oko 396.9 miliona KM. Polovina tog iznosa, oko 198,4 miliona KM, ostaje entitetskom nivou, a isti iznos se dijeli na deset kantona prema broju stanovnika. U FBiH, prema podacima sa popisa stanovništva iz 2013. godine, živi 2.219.220 stanovnika.
Prema toj računici, najveći iznos novca će pripasti Tuzlanskom kantonu. U njemu živi oko 20 posto ukupnog broja stanovnika FBiH, što znači da bi taj kanton trebao dobiti 39,68 miliona KM. U Kantonu Sarajevo živi 18,6 posto stanovnika, te bi tom kantonu trebalo pripasti 36,9 miliona KM.
Zeničko-dobojskom kantonu (16,4 posto) će pripasti 32,5 miliona KM, Srednjobosanskom kantonu (11,5 posto) 22,7 miliona KM, Unsko-sanskom kantonu (12,3 posto) 24,4 miliona KM, Hercegovačko-neretvanskom kantonu (10 posto) 19,8 miliona KM, te Zapadnohercegovačkom kantonu (4,3 posto) 8,5 miliona KM.
Najmanji iznosi će, u skladu sa brojem stanovnika, pripasti Kantonu 10 (3,8 posto) 7,5 miliona KM, Posavskom kantonu (1,95 posto) 3,8 miliona KM i Bosanskopodrinjskom kantonu (1,06 posto) 2,1 milion KM.