Često mislimo da znamo baš sve što se može znati o hrani. Međutim, uvijek je korisno nadopuniti znanje novim zanimljivim činjenicama koje, ne samo da nas mogu zabaviti, nego mogu biti korisne za naše zdravlje.
1. Vjerovali ili ne, današnji naučnici mogu da pretvore puter od kikirikija u dijamante. Naime, otkriveno je da puter od kikirikija sadrži visok nivo ugljenika, te se tako ova smjesa može pretvoriti u dijamante. Sve što je potrebno je izvući kiseonik iz ugljen-dioksida, koji se nalazi u namazu od kikirikija, i onda primijeniti ogroman pritisak na ugljenik koji je ostao u smjesi.
2. Crvena boja za hranu koja se koristi za Skittle bombone dobija se kuhanjem tvrdokrilaca. Ova karminska kiselina često se koristi za bojenje bombonica, i ostale hrane sa ukusom jagoda, pa čak i za karmine.
3. Sirove ostrige su žive kada ih jedemo. Kako se brzo kvare, ostrige se moraju servirati što prije, što znači dok su još žive. Neke vrste ostriga mogu preživjeti van vode čak i do dvije sedmice, zato se čuvaju u posebnim uslovima. Kada umru, nisu više sigurne za jelo. Srećom, one nemaju centralni nervni sistem, te ne osjećaju bol.
4. Krompir upija wi-fi signale. Naime, kada je kompanija Boing testirala wi-fi signal u novim avionima, umjesto putnika postavili su velike vreće krompira na sjedišta. Zbog visokog nivoa vode i hemijskog sastava krompir može apsorbovati i reflektovati radio i wi-fi signale kao ljudi.
5. Gumene bombone i auta se premazuju istom vrstom voska. Naime, karanauba vosak, koji se koristi da da sjaj automobilima, takođe se koristi i kod gumenih bombona.
6. Med ne može da se pokvari. Kako prirodno sadrži nisku količinu vlage i dosta kiselina, ovo su dvije karakteristike koje hranu štite od kvarenja. U ovakvom okruženju bakterije odmah umiru. Ovo objašnjava kako su arheolozi uspeli da pronađu tegle meda stare hiljadama godina, koje i dalje izgledaju svježe. Pored meda, u hranu koja se ne može pokvariti spadaju i so, šećer i sirovi pirinač.
7. Mrkve su nekada bile ljubičaste. Prve mrkve nisu bile ni nalik onima koje danas koristimo. Ovo povrće je prvobitno imalo ljubičastu ili bijelu boju i tanak korjen. Narandžaste mrkve koje danas jedemo su zapravo genetski modifikovane krajem 16. vijeka.
8. Vasabi je, zapravo, obojeni ren. U 99% slučaja vasabi koji se prodaje u Americi je lažnjak, a da biste došli do prave stvari, morate posjetiti vrhunske suši restorane u Japanu. Jedna funta vasabija košta oko 80 dolara, te je mnogim restoranima lakše da smanje troškove time što će napraviti imitaciju proizvoda.
9. Losos koji se uzgaja na farmama je zapravo bijele boje, te se farba u ružičastu. Prirodna boja mesa divljeg lososa je ružičasta zbog velikog unosa račića. Međutim, losos na farmi ima drugačiju ishranu. Kako bi dostigli pravu boju, farmeri dodaju karotenoid (fotosintetički pigment) u hranu ribe kako bi imitirali pravu boju divljeg lososa.
10. Ljudi su nekada mislili da je paradajz otrovan. Naime, u Evropi u 18. vijeku, paradajz je dobio nadimak „otrovna jabuka” zato što su se aristokrate često razboljevale i umirale nakon konzumiranja ovog povrća. Međutim, smrtni ishod nije imao nikakve veze sa paradajzom, već sa izborom posuđa. Visok nivo kiseline u paradajzu izazvao je lučenje olova iz kalajnih tanjira koje su aristokrate koristile, što je dovodilo do trovanja. Međutim, popularnost pice u Italiji je u 19. vijeku uspjelo da promijeni stavove ljudi o ovom povrću.
Izvor: Zanimljivostidana.com