Pandemija koronavirusa jenjava i nakon skoro dva mjeseca se život vraća u normalu.
Izolacija, karanten i samoizolacija su bile mjere koje su pomogle u sprečavanju širenja virusa. Doduše, neke su mogle biti i drugačije postavljene, ali to je sad iza nas, piše Patria.
Stanje kroz koje smo svi prošli, ostavilo je duboki trag na svima nama. Prvo je prikazalo brojne nedostatke sistema, zdravstvenog, sigurnosnog, socijalnog, pravnog…, te iznova pokazalo da postoje ljudi i politike koje su spremne koristiti patnju i krizu ljudi, da bi pljačkali preko javnih nabavki i krali novac svih građana.
Afere respiratori, testovi, zaštitne maske… su samo neke od njih. U tom periodu je privreda stala, samo u Federaciji BiH oko 30 hiljada ljudi je ostalo bez posla, a u budžetima je pad prihoda i do 40 posto manji u aprilu ove godine, u odnosu na prošlu.
Zabrana slobode kretanja i obavezne izolacije su najveći problem napravile bh. građanima koji rade u inostranstvu i koji zbog te obaveze, da 14 dana moraju provesti u izolaciji, odnosno samoizolaciji, ne dolaze kući zadnjih mjeseci.
To se mora riješiti i iznaći model po kojem će se voditi računa o zdravlju, ali i osigurati slobodno kretanje i vraćanje u normalan život bh. dijaspori i svim građanima.
Nezavisni blok je s tim u vezi, zatražio od Kriznog štaba ukidanje samoizolacije od 14 dana. Poslaničku inicijativu je uputio je Kriznom štabu i Vladi Federacije BiH zastupnik NB-a Amer Obradović koji je zatražio da se preispita i promijeni odluka o obaveznoj samoizolaciji od 14 dana za bh. građane koji rade u inostranstvu i žele doći svojim kućama, navodeći konkretna rješenja koja su i iskustva mnogih zemalja EU.
Senad Šepić, predsjednik ove stranke, koji se ranije posebno založio i za ukidanje karantena, je naveo da je “krajnje vrijeme da se odgovorno pristupi i omogući bh. dijaspori da može doći kući, posjetiti porodicu i završiti svoje najosnovnije obaveze i za te ljude se moraju osigurati propisi koji važe i za građane većine zemalja EU, koji rade izvan svojih država. To je da kad dolaze kući, prilože test koji nije stariji od 2-3 dana, da su negativni i mogu se slobodno kretati u svojoj zemlji, poštujući sve druge mjere i pravila ponašanja koja važe i za sve ostale u zemlji.”
Osim ovoga pristupa Šepić je predložio da se uvedu mogućnosti brzih testova na graničnim prelazima i tako također bude na usluzi i od pomoći bh. dijaspori koja želi doći kući.
S obzirom da idu i godišnji odmori, posebno je ovo važno pitanje i za privredni razvoj, jer je bh. dijaspora jedan od važnijih razvojnih faktora u BiH koji može značajno pomoći otvaranju i oporavku naše privrede.
Zato je, za očekivati i racionalan odnos Kriznog štaba i nadležnih u državi da prihvate ovu inicijativu Nezavisnog bloka.