Tokom pandemije koronavirusa u Bosni i Hercegovini zabilježen je znatan porast broja srednjoškolaca koji su zainteresovani da se u budućnosti bave malinarstvom u BiH, piše portal Šatro.
O ovom trendu promjene težnji i želja srednjoškolaca ovaj portal je razgovarao s psihologinjom Anom Mozgalicom koja je iznijela svoju teoriju o ovom fenomenu.
“Veoma je indikativno to što su srednjoškolci nakon afere ‘Respiratori’ počeli da razmišljaju o zemljoradnji, a pogotovo o malinarstvu. Mislim da je sada i srednjoškolcima jasno da gimnazijsko obrazovanje i naknadni završetak fakulteta ne vode baš nekim milionima, avionima i kamionima koje su oni zamišljali već generalno, radu za minimalnu ili osrednju platu, kredit za stan i eventualnu mjesečnu kartu za tramvaj”.
“Oni su skontali da je u Bosni i Hercegovini moguće uspjeti jedino ako ste ili voditelj na nekoj televizijskoj stanici pa vas pozovu u Zvezde Granda ili eventualno ukoliko se bavite zemljoradnjom. Treća opcija koja uključuje završavanje fakulteta se, po mišljenju mnogobrojnih ovih mladih ljudi, jednostavno ne isplati. Iz ovog razloga mnogobrojni srednjoškolci sada jedva čekaju punoljetstvo kako bi se mogli prijaviti na poljoprivredne grantove koje nude različiti nivoi vlasti”, izjavila je za Šatro psihologinja Mozgalica.
Trend interesovanja za bavljenje malinarstvom u Bosni i Hercegovini primjetan je i među osnovnoškolcima, ali i studentima koji masovno odustaju od rada na dobivanju diplome zbog brze i lake zarade koju vide u bavljenju malinarstvom.