Kada pomislimo na Mostar prvo čega se sjetimo je Stari most, kao simbol grada Mostara i Hercegovine, a malo ko zna priču od maloj ćupriji iznad Starog mosta, ćupriji po kojoj je on sagrađen.
Mali kameni most, nalazi se iznad rijeke Radobolje, a poznat je po imenu Kriva ćuprija. Prvi put se spominje sredinom šesnaestog vijeka, u Ćehajinoj zakladnici iz 1558. godine. Prema tome, smatra se da je Krivu ćupriju sagradio Ćehaja, prije 1558. godine, a postoje predaje da je prema njegovom planu sagrađen Stari most.
Ovaj mali kameni most, na jedan luk, u 16. i 17. stoljeću je bio od velike važnosti. Bio je jedini način prelaska preko Radobolje, predstavljao je vezu između sjevera i juga i istoka i zapada, i omogućavao je kontrolu saobraćaja sa kula Starog mosta. Nakon izgradnje više željezničkih mostova preko Radobolje, Kriva ćuprija prestala je služiti kao prelaz.
Kriva ćuprija je izgrađena na tradicionalan način. Spoj je ručno klesanog Tenelija kamena i maltera, a ograde su napravljene od krečnjaka. Preživjela je i posljednji rat, ali ne i poplavu nekoliko godina nakon njega. U zimskim poplavama, 31. 12. 1999. godine, Kriva ćuprija se srušila. Što je rat započeo poplave su dovršile.
Uz sultan-Selimov mesdžid i Ćehajinu džamiju, Kriva ćuprija je najstariji očuvani spomenik iz turskog perioda. 1969. godine završena je rekonstrukcija mosta, a rekonstruisan je prema izgledu prije 1967. godine, kako bi se sačuvao njen originalni identitet.
Obnovljena je 2002. godine, pod pokroviteljstvom UNESCO-a i finansijskoj i tehničkoj podršci Luksemburga, i proglašena je UNESCO-vim spomenikom svjetske baštine.