Gazi Husrev-beg, bosanski beg u Osmanskom carstvu u prvoj polovini 16. stoljeća, je vakif koji je iza sebe ostavio mnogobrojne objekte da služe svim narodima u u Bosni.
Prije nego je počeo zidati džamiju, Gazi Husrev-beg, je pozvao jednog neimara i upitao ga “Šta najprije treba napraviti kada se pravi džamija?”.
Neimar, začuđen pitanjem, odgovori “Džamiju.”, Husrev-begu se nije svidio odgovor i dao ga je pogubiti.
Isto pitanje je postavio i drugom neimaru, a on je odgovorio da prvo treba napraviti imaret, da bi se radnici imali gdje hraniti.
Husrev-begu se ni ovaj odgovor nije svidio i dao je i ovog neimara pogubiti.
Treći neimar kojem je postavio isto pitanje, odgovori da prvo treba sagraditi zahod, da ne bi radnici onečistili mjesto oko džamije.
Gazi Husrev-begu se svidio ovaj odgovor i on povjeri gradnju džamije ovom neimaru.
Pored Gazi Husrev-begove džamije, Hzsrev-beg je sagradio Carevu džamiju i poklonio je sultanu.
U narodu postoji predaja da je sadašnja Begova džamija načinjena za cara, a sadašnju Carevu džamiju, Husrev-beg je načinio za sebe.
Neko je caru rekao da je Husrev-beg za svoju džamiju napravio više basamaka za višu munaru, nego kod džamije koju je namjeravao pokloniti caru.
Iako je džamija namjenjena caru bila veća i ljepša, kada je Husrev-keg došao pokloniti caru džamiju, car mu je rekao da se Begova zove ona koja je namijenjena njemu, a Careva ona koju je namijenio sebi.
Careva munara danas ima 118 stepenica, a Begova 115.