Naučnici već dugo vremena pokušavaju pronaći vezu između inteligencije i određenih ljudskih karakteristika.
Od proučavanja Einsteinovog mozga stigli su do proučavanja dlaka na prsima i ekscentričnosti. Prema istraživanjima nekoliko je stvari koje ljude čine inteligentnima, piše pixelizam. Niko ne voli tmurne dane i loše raspoloženje, ali naučnici nam poručuju da ponekad trebamo biti zahvalni na takvim momentima – jer nas čine pametnijim / inteligentnijim.
Više studija se bavilo pitanjem lošeg raspoloženja i inteligencije. Australski istraživač Joe Forgas utvrdio je da “tjeskoba i tuga poboljšavaju obradu informacija koje su potrebne za rješavanje više-zahtjevnih situacija”. Druga studija, provedena na Columbia Business School utvrdila je da sam čin mrštenja pomaže da ostanemo fokusirani na svoje misli, te da kada smo namršteni bolje obraćamo pažnju na sitne detalje.
Ekscentričnost je teško izmjeriti i definisati. Uglavnom, ekscentricima se mogu smatrati ljudi koji imaju neobično ponašanje koje odudara od društvenih normi, a koje nije opasno po društvo. Neki dokazi ukazuju na to da su kreativni intelektualaci skloni ekscentričnosti, te da je ekscentričnost također rasprostranjena i među naučnicima. Iako ne postoje neki zvanični naučni radovi koji mogu povezati ekscentričnost i inteligenciju, dovoljno je samo da pogledamo neke od najvećih genijalaca na svijetu, kao što su Nikola Tesla i Albert Einstein.
Studija o muškarcima koju je proveo dr. Aikarakudy Alias pronašla je vezu između dlakavog tijela i inteligencije. Umjesto da gleda samo IQ, Alias je posmatrao odnos između dlačica na tijelu i razine obrazovanja. Na kraju studije dr. Aikarakudy Alias utvrdio je da su muškarci koji su bili studenti ili apsolventi imali više dlačica od onih koji rade fizičke poslove. Također je zaključio da studenti koji su se isticali (po inteligenciji) su često dlakaviji od ostalih studenata. Dok je njegov rad bio posebno usmjeren na dlake na prsima, studija je povezala i prisutnost dlaka na leđima sa inteligencijom.
U prošlosti se smatralo da je visok IQ povezan sa depresijom i lošim raspoloženjem. Nije ni čudo kada uzmemo u obzir koliko je velikih ljudi u istoriji sebi oduzelo život, palo u depresiju ili postalo načisto ludo. Ipak, kada posmatramo iz današnje perspektive, njihovo loše raspoloženje se može pripisati vremenu i okruženju u kojem su živjeli. Činjenica je da su svi uglavnom bili korak ispred svog vremena i uveliko neshvaćeni. Jedna studija provedena u Velikoj Britaniji (University College London) ipak je pokazala je da je veća vjerovatnoća da će ljudi s nižim koeficijentom inteligencije biti nesretniji od svojih više inteligentnih kolega. Njihova studija, koja je uključila 6.870 ispitanika, pokazala je da je niska inteligencija često povezana s niskim primanjima i lošem mentalnom zdravlju, koji značajno doprinose nezadovoljstvu i lošem raspoloženju.
Naš mozak je podijeljen na dvije polutke. Iako su obje polutke jednako bitne i dijele većinu funkcija, ipak između njih postoje neke razlike. Kod ljudi, kao i kod dosta drugih sisavaca, jedna strana mozga je malo dominantnija – što je upravo i jedan od razloga zašto pišete samo jednom rukom. Neke su studije su pokazale (primjer: studija Dr. Alan Searlemana iz St. Lawrence University u New Yorku) da je ljevorukost povezana sa višim stepenom inteligencije. U većini slučajeva, ljevaci imaju više bodova na testovima inteligencije, a također često završe ove testove brže od dešnjaka. Pored toga, činjenica je da mnogo više ljevaka ima IQ preko 140 – što ih svrstava u kategoriju “genija”. To je vjerovatno i razlog zašto postoji više ljevaka u kreativnim zanimanjima – poput muzike, umjetnosti i pisanja.