Nazivi ulica u Sarajevu, većinom, veličaju bošnjačke vojskovođe i muslimanske ličnosti.
Postanak naziva Jekovac je vezan za prikaz stvarnog događaja.
Sultanove vojne reforme su naišle na ogorćen otpor sarajevskih janjičara. Istaknuti prvak Mustafa Nuri Šerifović se pridružio otporu i zbog toga je bio kamenovan na uzvišenju vratničkh zidina. Predaja kaže da je toliko ječao da je mjesto događaja po tome prozvano Jekovcem.
Na drugoj strani, Hrvatin predstavlja završni dio pričanja o nastanku Šeherćehajinog mosta.
Most je počeo graditi gradski ćehaja Husein Hodžić, ali je umro i njegov sin je završio zadužbinu. Sin ćehaje se vratio iz Carigrada zbog smrti oca, a sa sobom je poveo roba kojeg je kasnije oslobodio i poklonio mu zemlju i kuću. Prvo je kuća, a zatim čitav okolni kraj dobio ime hur-vatan, što znači dom oslobođenog. U narodnom govoru naziv je dobio oblik Harvatin ili Hrvatin.
Ulica Alifakovac svoj naziv je dobila od imena maloh Alije, Ali-ufaka. Alija je živio u alifakovačkom kraju i dio svoje zemlje je dao za malo groblje sa nalim nišanima, u kojem je i sam sahranjen.
