Drevni simbol Jina i Janga je vjerovatno najzastupljeniji i najpoznatiji simbol u kulturi Kine.
U kineskoj filozofiji, Jin i Jang predstavlja komplementarnost naizgled suprotnih snaga, međusobno povezanih i međusobno zavisnih u prirodnom svijetu. To su naizgled nespojive sile prirode, koje se nadopunjuju.
Koncept jin i jang je postao popularan kroz rad škole Jinjang, koja je proučavala filozofiju i kosmologiju u 3. Stoljeću prije nove ere. Prvi predstavnik ove teorije bio je Cou Jen, koji je vjerovao da je život prošao kroz pet faza – vatra, voda, metal, drvo, zemlja – koji se neprekidno menjaju kroz princip jin i jang.
Jinjang škola je promovisala ideju o harmoničnom životu u skladu sa zakonima prirode. Učenjaci ove škole tumačili su prirodne fenomene i posmatrali kako se oni prikazuju u ljudskom tijelu kroz zdravlje i bolest. Jin i jang i Pet elemenata su tako postali sastavni dio kineske filozofije.
U kineskoj mitologiji, jin i jang su rođeni iz haosa, kada je svijet tek stvoren, i vjeruje se da jin i jang harmonično postoje u centru Zemlje. Tokom stvaranja Zemlje, dostizanje njihove harmonije i balansa omogućilo je rađanje Pangua, koji je prema kineskoj mitologiji bio prvi čovjek. Uz to, prvi bogovi Fusi, Nuva i Šennong su rođeni iz jina i janga. U kineskoj religiji, daoisti favorizuju jin dok konfučijanisti favorizuju jang.
Jin predstavlja ono što je žensko, pasivno, predstavlja mjesec, sjever ili tamnu stranu brda a veže se za aktivnost koju čine elemenit vode i zemlje, dok jang predstavlja ono pozitivno, aktivno, muški princip u prirodi, južnu, sunčanu stranu brda te aktivnost koja se veže za element zraka i vatre. Odavde nije teško izvući zaključak da je Jang u direktnoj vezi sa životom, dok Jin sa umiranjem.
U kineskoj kulturi simbol Jina i Janga možemo pronaći u različitim oblicima, najčešće u obliku kruga kojeg kriva linija dijeli na dva jednaka dijela – crni i bijeli.
Isti ovakav krug obavijen lotosovim cvijetom je također jedan od popularnih simbola, s tim što je ovdje naglasak na savršenstvu i čistoći koju lotos kao sveta biljka unosi u dvije suprotstavljene energije. Lotos je za Kineze cvijet koji je u direktnoj vezi sa Budom, ali i letom, inteligencijom i mudrošću.
Pored lotosa, simbol Jina i Janga možemo sresti i u oku (takozvano Jin Jang Oko), gdje dobija značenje fokusiranosti i usredsređenosti na pomenute energije, ali i u srcu (Jin Jang Srce) gdje nas podsjeća da je i ljubav jedna od najvažnijih sila koja pokreće svijet.