Libanske sigurnosne snage upotrijebile su suzavac protiv građana Bejruta koji su izašli da protestuju protiv vlade nakon što je objavljeno da je eksplozija uzrokovana nemarom državnog vrha.
Državni mediji prenijeli su učetvrtak uvečer da su se sigurnosne snage sukobile sa stotinama demonstranata u centru Bejruta koji su se okupili u blizini zgrade parlamenta.
Podsjetimo, u masovnoj eksploziji 2.750 tona amonijum nitrata uskladištenog u luci glavnog grada Libana, život je izgubilo oko 150 lica, dok je više od 5.000 povrijeđeno. Uništen je veći dio grada, a više od 250.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom.
Ambasadorica Libana u Jordanu Tracy Chamoun najavila je ostavku navodeći kao razlog ‘totalni nemar’ vlade koja zahtijeva hitnu promjenu vođstva.
Ona je u poruci koju je prenijela libanska MTV naglasila da ‘više nije mogla tolerirati’ nekompetentnost vlade.
“Najavljujem ostavku na mjesto ambasadora… u protestu protiv državnog nemara, krađe i laži”, izjavila je Chamoun koju je na mjesto ambasadora 2017. godine imenovao sadašnji predsjednik Michel Aoun.
Chamoun je dodala da je katastrofa značila kap u prepunoj čaši: “Ne bi trebali imati milosti za njih, svi moraju ići”.
Ovo je druga ostavka u državnom vrhu otkako je Bejrut zadesila nesreća. Zakonodavac Marwan Hamadeh podnio je ostavku u srijedu zbog eksplozije.
Epidemija korona virusa u zemlji samo produbljuje dugogodišnju patnju stanovništva; samo u četvrtak je prijavljeno 255 novih slučajeva infekcije dok ukupan broj iznosi 5.672. Procjenjuje se da će broj infekcija samo rasti zbog opće pometnje u gradu.
“Ovako više ne možemo. To je to. Cijeli sistem mora ići”, kaže 30-godišnji učesnik protesta.
Demonstracije u četvrtak uvečer kao i mnoštvo ljutitih objava na društvenim mrežama sugeriraju da bi trenutno stanje moglo prerasti u masovne proteste poput onih prošlog oktobra.
Premijer Hassan Diab i predsjednik Michel Aoun obećali su da će se odgovorni za eksploziju naći iza rešetaka. Vojni tužilac je izvijestio da je već uhapšeno 16 članova lučkog osoblja zbog povezanosti sa nesrećom.
Međutim, građani nemaju povjerenje u vladu te se ne nadaju nepristrasnoj istrazi, piše britanski list Guardian.
Vladajuća klasa se već dugo optužuje za nekompetentnost i korupciju, a Liban kao mala mediteranska država nalazi se u teškoj ekonomskoj krizi još od 1990. godine kada je završio građanskog rata koji je trajao 15 godina.
Nakon eksplozije u kojoj je krov nad glavnom izgubilo oko četvrt miliona stanovnika, mnoge arapske i zapadne zemlje su odmah ponudile pomoć, međutim, već je stavljeno do znanja da će srednjeročna i dugoročna pomoć za obnovu ovisiti o sprovedbi reformi na koje se već dugo čeka, a u pogledu kojih vlada nije poduzela baš ništa. Također je rečeno da će se sredstva iz grantova za obnovu uplaćivati nevladinim organizacijama, a ne vladi.