Zbog pojave velikog broja slučajeva iz porodičnih klastera, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo uputio je smjernice o mjerama za sprečavanje i kontrolu infekcije za osobe za koje se sumnja ili su potvrđeni slučajevi infekcije sa koronavirusom (COVID-19) koje imaju blage simptome i ne zahtijevaju hospitalizaciju, već se samoizoliranje provodi kod kuće.
Samoizolacija
Sumnjivi ili potvrđeni bolesnici s COVID-19 sa blagom kliničkom simptomatologijom (uglavnom groznicom, kašljem, glavoboljom i malaksalošću) neće zahtijevati hospitalizaciju i mogu se sigurno tretirati kod kuće. Većina njih će se spontano oporaviti bez komplikacija. Kako se klinički znakovi i simptomi mogu pogoršati s progresivnom dispnejom zbog bolesti donjih disajnih puteva, većinom u drugoj sedmici bolesti, bolesnicima koji se liječe kod kuće treba pružiti upute ako primjete poteškoće s disanjem. Samoizolacija i kućna njega također se mogu uzeti u obzir za simptomatske bolesnike koji više ne zahtijevaju hospitalizaciju, ili u slučaju informiranog odbijanja hospitalizacije.
Opće mjere sprečavanja i suzbijanja infekcije u kućnim uslovima
Ograničite broj osoba koje se brinu o sumnjivom ili potvrđenom pacijentu. Bolje je da samo jedna osoba bude njegovatelj. Ta osoba treba biti zdrava i bez komorbiditeta kao što su visoki krvni pritisak, dijabetes, respiratorni ili srčani problemi.
Osobe u domaćinstvu koje pripadaju rizičnim grupama (npr. starije osobe, imunokompromitirani ljudi ili osobe s postojećim hroničnim oboljenjima) trebaju izbjegavati kontakt s pacijentom i s predmetima s kojima je pacijent došao u kontakt. Pristup zajedničkim prostorijama trebalo bi ograničiti koliko god je to moguće, te se mora provoditi stroga higijena ruku.
Stavite pacijenta u dobro prozračenu jednokrevetnu sobu (tj. redovito otvarajte prozor). Pacijent treba koristiti odvojeni toalet, ako je moguće, od ostatka kućanstva. Izbjegavajte dijeljenje predmeta s pacijentom (na primjer, pribor za jelo, ručnici itd.). Svi zajednički prostori trebaju biti dobro prozračeni; površine koje se često dodiruju (npr. kvake za vrata, prekidači za svjetlo) trebaju često se čistiti neutralnim deterdžentima. Česta higijena ruku, posebno nakon kontakta s pacijentom ili bilo kojom površinom koju je dodirnuo pacijent, posebno prije i nakon pripreme hrane, prije jela, nakon upotrebe toaleta. Toalet, lavabo u kupaonici itd. treba svakodnevno čistiti, izbjegavajući prskanje.
Površine i objekti trebaju biti dezinficirani se običnim izbjeljivačem u domaćinstvu, u razrjeđivanju koje odgovara 0,05–0,1% natrijevog hipoklorita (20 ml izbjeljivača za kućanstvo treba razrijediti u 1 litri vode). Ovu otopinu treba odmah upotrijebiti i pripremiti novu svaki put kad je potrebno. Čistite redovno sobu gdje je oboljeli (svakodnevno); koristite jednokratnu opremu za čišćenje (npr. maramice za jednokratnu upotrebu).
Ako oprema za čišćenje za jednokratnu upotrebu nije dostupna, materijal za čišćenje (krpa, spužva itd.) treba staviti u dezinfekcijsku otopinu od 0,05% –0,1% natrijevog hipoklorita, pripremljenog kako je gore opisano. Osoba zadužena za čišćenje trebala bi nositi rukavice za jednokratnu upotrebu i hiruršku masku. Pacijenti sa blagim simptomima mogu sami očistiti sobu.
Posteljina, ručnici, odjeća za spavanje i drugi tekstil koji pacijent koristi moraju biti pohranjeni u posebne vreće u sobi u kojoj boravi dok se ne opere deterdžentom za pranje rublja na 90 °C (ciklus tople vode). Ako se neki dio odjeće ne može prati u vrućoj vodi, izbjeljivač ili drugi proizvodi za dezinfekijciju tekstila se trebaju koristiti.
Pacijent bi trebao imati vreću za otpad u svojoj sobi za korištene maramice, maske za lice i drugi otpad. Ista vreća se baca u kontejnere za nesotritrani otpad. Ukoliko postoji mogućnost istu dezinfikovati izvana. U kuću ne smiju biti primljeni posjetitelji dok se pacijent u potpunosti ne oporavi. Ako u kućanstvu ima više pacijenata s sumnjom ili potvrdom COVID-19 virusa, svi pacijenti mogu biti izolirani u istu sobu. Mjere prevencije i suzbijanja infekcije koje primjenjuje pacijent kako bi se spriječilo širenje infekcije (u kućnim uslovima).
Izbjegavajte fizički kontakt (npr. zagrljaje, rukovanje itd.) s članovima obitelji. Izbjegavajte što više boravke u zajedničkim prostorima i boravite u jednoj, dobro prozračenoj sobi. Nosite masku za lice koja pokriva nos i usta što je više moguće, posebno kad ste u zajedničkim dijeljenjim prostorijama. Masku za lice treba često mijenjati; uvijek promijenite masku kad postane zaprljana ili vlažna. Kada se skida maska za lice, uklonite je dodirivanjem samo elastičnih traka ili vezica; a prednji i unutrašnji slojevi se nikada ne smiju dirati. Ruke treba oprati/ očistiti odmah (temeljito) nakon uklanjanje maske za lice.
Kada ne nosite masku za lice, nos i usta treba prekriti papirnatom maramicom prilikom kihanja ili kašlja. Veći broj papirnih maramica treba biti pri ruci i spremne za upotrebu. Papirne maramice treba baciti odmah nakon upotrebe, a ruke treba odmah oprati/očistiti koristeći ispravan postupak: topla voda i sapun, te dezinfekcija alkoholnim sredstvom. Često očistite ruke sredstvom na bazi alkohola ili ih operite sapunom i vodom te posušite ruke ubrusima za jednokratnu upotrebu.
Ako ručnici za jednokratnu upotrebu nisu dostupni, potrebno je da pacijent ima odvojene ručnike od ručnika koje koristi ostatak kućanstva; ručnike treba redovito mijenjati i prati prema uputama gore. Koristite zaseban pribor za jelo. Oni bi trebali biti pažljivo očišćeni nakon svake upotrebe.
Mjere za suzbijanje i suzbijanje infekcije koje primjenjuje njegovatelj pacijenta kako bi se spriječio prijenos infekcije
Izbjegavajte bliski kontakt s pacijentom što je više moguće i držite se udaljenosti od najmanje 1 metar. Često perite ruke, posebno nakon kontakta s pacijentom i bilo kojim predmetom koji je koristio pacijent (npr. pribor za jelo, posteljina, toalet, itd.). Voda i sapun učinkoviti su za pranje ruku, može se koristiti i alkoholna otopina za dezinfekciju ruku. Koristite ručnike za jednokratnu upotrebu da biste osušili ruke kad god su dostupni. Ako nisu dostupni, često mijenjajte ručnike i perite ih deterdžentom u ciklusu tople vode (90 °C). Ako se predmet ne može prati u vrućem ciklusu vode, upotrebljavajte izbjeljivač ili druge proizvode za dekontaminaciju tekstila.
Nosite masku za lice kad se nalazite u istoj sobi s pacijentom, ili općenito u bliskom kontaktu s pacijentom. Masku treba mijenjati nakon svake upotrebe; ako to nije moguće, treba je promijeniti kad postane zaprljava ili vlažna. Kada se skine maska za lice, uklonite je dodirivanjem samo elastičnih traka ili vezica; prednji i unutrašnji slojevi se nikada ne smiju dirati. Ruke treba oprati/očistiti odmah (i temeljito) nakon uklanjanja maske za lice.
Nosite rukavice kada pružate njegu pacijentu ili kada dođete u kontakt s tjelesnim izlučevinama oboljelog (npr. sekret iz nosa, izmet, mokraća i dr.). Rukavice treba mijenjati svaki put kada se nose ili kada su zaprljane, ili ako je došlo do pucanja. Ruke treba oprati odmah nakon uklanjanja rukavica. Negovatelji trebaju u boraviti karantinu 14 dana nakon oporavka pacijenta i vršiti samopraćenje pojave simptoma COVID-19 (npr. temperatura, kašalj).
Postupak sa kućnim otpadom
Posebnu vreću za otpad treba smjestiti u bolesnikovu sobu. Papirne maramice i maske za lice koje pacijent koristi treba odmah smjestiti u vrećicu za otpad u bolesničkoj sobi. Rukavice i maske za lice koje koriste skrbnik i sredstvo za čišćenje treba odmah baciti u drugu vreću za otpad, koja je smještena blizu vrata bolesničke sobe, u koju se otpad baca prilikom izlaska iz sobe.
Vreće za otpad trebaju biti zatvorene prije nego što se izvade iz bolesničke sobe i često se moraju mijenjati, nikad ih ne bi trebalo prazniti u drugu vreću. Te vreće za otpad mogu se sakupljati zajedno i smjestiti u čistu veću kesu za otpad; te se kao takve bacaju u kontejnere za nesortirani otpad. Nema posebnih aktivnosti prikupljanja ili drugih metoda zbrinjavanja
Nakon rukovanja vrećama s otpadom treba provoditi strogu higijenu ruku: koristiti vodu i sapun i dezinficirati ruke sredstvom na bazi alkohola.