Iako se najviše divimo onim ljudima koji uspjeh postignu mladi i obogate se već u svojim 20-ima, genijalnost ponekad čeka da se pokaže tek u zrelim godinama, ali ni tada nije kasno.
Albert Einstein objavio je pet radova koji su revolucionirali fiziku s 26 godina, Orson Welles je “Građanina Kanea” napravio u dobi od 25 godina, a Bill Gates je imao 31 godinu kada je zaradio prvu milijardu, dok je Mark Zuckerberg to uspeo već osam godina mlađi.
Kad razmišljamo o geniju, skloni smo takvim vrstama priča, o neizmjerno nadarenim pojedincima koji postignu puno, a još nisu u zrelim godinama. U takvom obrascu ima i istine. Do mnogih kreativnih otkrića došli su ljudi koji su tada bili u 20-ima.
No znanost pokazuje da je to samo pola priče. Postoji sasvim druga vrsta genijalnosti i ona se manifestuje tek u zrelim godinama.
Konceptualisti i eksperimentalisti
Primjeri onih koji uspiju već u 20-ima da nas inspirišu, ali ima mnogo primjera genija koji svoj doprinos društvu nisu dali sve do svojih 40-ih ili 50-ih godina. Sjetite se Charlesa Darwina, koji je imao 50 godina kada je objavio “Postanak vrsta”, ili Marka Twaina, koji je imao 49 godina kad je izašao “Huckleberry Finn”.
Prema iscrpnom i fascinantnom istraživanju ekonomista sa Univerziteta u Chicagu, Davida Galensona, genijalnost se obično pokazuje ili dok ste vrlo mladi ili mnogo kasnije, oko 50-ih godina.
To je zato što postoje dva vrlo različita pristupa kreativnosti. One koji uspiju mladi, Galenson naziva konceptualistima. Njihov najbolji rad obično je rezultat jedne briljantne, radikalne, sveobuhvatne ideje.
Postoji i nešto duži put do genija. To je put kojim je krenuo Darwin kada je desetljećima detaljno promatrao prirodu i sastavljao svoju teoriju. Ili kad je Twain deset godina prepravljao i revidirao Hucka Finna. To su eksperimentalisti.
Ovi geniji ideje dobivaju “u hodu”, gradeći svoje ideje na pokušajima i pogreškama. Taj proces promatranja i usavršavanja traje neko vrijeme i zato rezultate vidimo tek u pedesetim godinama.
Konceptualni inovatori poput Pabla Picassa i Alberta Einsteina su svi uspjeli dok su bili mladi. Ako spadate u tu kategoriju vi planirate unaprijed, jasno predstavljate svoje ideje i strukturirano dolazite do cilja. Uz to, vjerovatno vam brzo na pamet padaju nove ideje.
Eksperimentalisti poput Virginije Woolf i Charlesa Darwina do ideja su dolazili na temelju prošlih iskustava i pogrešaka. Ako pripadate ovoj grupi, vjerovatno “prvo umočite prst, prije nego skočite u more” i dajte sebi vremena za razvoj ideja.
Isto vrijedi i za poduzetnike
Poduzetništvo je područje koje posebno obožava rani uspjeh. Studije pokazuju kako je prosječna dob osnivača uspješnih startupa oko 44 godine. Od Ryanairovog Tonyja Ryana do Garminova Garyja Burrella, to nisu “klinci” koji su jedan dan dobili ideju u svojoj studentskoj sobi već veterani industrije koji su shvatili bolji način za raditi stvari i onda su pokrenuli kompanije kako bi iskoristili ta saznanja.
Ukratko, oni su eksperimentalisti, a iako dobijaju manje medijske pažnje i oni su geniji. To bi trebalo razveseliti one koji pokušavajući shvatiti koji će biti njihov veliki doprinos svijetu. Samo zato što niste uspjeli u 20-ima, ne znači da vas uspjeh ne čeka nekada kasnije u životu, piše Inc.com.
Možda samo idete putem eksperimentalista kako biste pronašli vlastitu veliku ideju.