Specijalni izaslanik američkog State Departmenta za Balkan i zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a Matthew Palmer sastao se s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom i entitetskim premijerima Fadilom Novalićem i Radovanom Viškovićem.
U fokusu razgovora, kako je kazao premijer Novalić nakon sastanka, bio je povratak ekonomskim reformama.
“Svjedoci smo da su ekonomske reforme ustuknule nešto pred koronom, nešto pred lokalnim izborima, ali jedino u šta društvo može računati kao sigurnu bazu daljeg napretka je ekonomija”, kazao je premijer Novalić.
Novinare je izvijestio da je na sastanku s Palmerom razgovarano i o većim javnim investicijama međunarodne zajednice, smanjenju opterećenja rada, reformi zdravstva i reformi javnih preduzeća, koja su, kako je rekao, značajan dio neefikasnosti ekonomije ovog društva.
“Kada su nas pitali u čemu bismo željeli da nam Sjedinjene Američke Države pomognu, mi smo rekli da su to, pored ekonomije, euroatlantske integracije, na vanjskom, te borba protiv korupcije, na domaćem planu”, kazao je Novalić.
Tu podrazumijevamo, dodao je, prije svega pravosudni sistem i javni sektor koji je glomazan i koji generira najveći procenat korupcije.
Susreti sa zvaničnicima međunarodne zajednice, obrazložio je Novalić, predstavljaju sticanje okvirnog pogleda na BiH, od različitih faktora.
“Naš zahtjev je jasan, želimo srednjoročnu budžetsku potporu od strane Evropske unije, kao što je to dobila Bjelorusija sa grejs periodom od 15 godina i kamatama koje su blizu nuli, kako bismo garantirali socijalni mir u narednih šest do sedam godina, a ne samo ove ili naredne godine kada imamo izrazito djelovanje COVID-19”, naglasio je Novalić.
Drugo je dugoročno kreditiranje pod vrlo povoljnim uslovima za investicione radove, a koji nisu samo Koridor Vc i energetski objekti za koje su već osigurani izvori finansiranja. To su dodatni projekti za BiH, kao što su pruge, plinovodi, vjetroelektrane i drugo.
“Šanse za to su dobre jer smo, prije svega, pokazali stabilnost: očuvali smo kreditni rejting, vrlo malo smo zaduženi. U svakom slučaju, čak i što mi nemamo budžetskih potreba, ne želimo koristiti kapacitet domaćeg bankarskog sektora za budžete, nego da to ostavimo privredi koju želimo pomoći javnim investicijama, transferima, smanjenjem obaveza i povoljnim poslovnim okruženjem u šta se ubraja i smanjenje parafiskalnih nameta”, istakao je.