Ljudi koji su često sarkastični, cinični i ogorčeni te nestrpljivi ili razdražljivi izloženi su većem riziku od smrti, pokazala je studija.
Stručnjaci su analizirali podatke o približno 2300 Amerikanaca koji su preživjeli srčani udar i otkrili da oni koji su pokazivali neprijateljske osobine karaktera, poput ovih spomenutih, imaju veći rizik od smrti od ponovljenog infarkta u sljedeće dvije godine od dana kad je studija započela.
Istraživači sa Sveučilišta Tennessee pratili su 2321 čovjeka koji je preživio infarkt te vjeruju da je rizik od smrti kod sarkastičnih i cinika veći zato što je njihovo emocionalno stanje zapravo stalno negativno, što opterećuje njihovo zdravlje. Kod onih koji su neprijateljski raspoloženi prema drugima primijećena je i manja vjerovatnost da će brinuti o vlastitoj dobrobiti, i veća vjerovatnost da puše, piju te općenito lošije žive.
Osobine koje odaju neprijateljski karakter mjerene su na početku studije, uz pomoć testa ličnosti, nakon čega su pacijenti praćeni iduća 24 mjeseca. Nakon te dvije godine stope preživljavanja kod sudionika uspoređivane su s rezultatima testa njihove osobnosti i pokazalo se da se neprijateljske crte karaktera mogu koristiti za točno predviđanje rizika pojedinog pacijenta da umre od ponovljenog srčanog udara, piše 24sata.hr.
Rezultati studije objavljeni su u europskom časopisu koji se bavi zdravljem srca, s tim da studija sugerira čitav niz fizičkih promjena koje se mogu primijetiti kod neprijateljski raspoloženih ljudi, koje objašnjavaju povećani rizik od smrtnosti. Tako se kod njih povećalo vrijeme zgrušavanja krvi, povišen je nivo adrenalina, razina holesterola i triglicerida je iznad normale i povećana je reaktivnost srca, kažu istraživači.
To su poznati upalni čimbenici koji mogu inicirati probleme sa srcem te povećati rizik od lošeg ishoda.
Prethodno istraživanje pokazalo je da optimizam ima izravan utjecaj na zdravlje kardiovaskularnog sistema, jer među ostalima smanjuje hormone stresa, puls i krvni pritisak. Ljudi s pozitivnim pogledima jedu bolje, više vježbaju i manje je vjerojatno da će piti. Također, manja je vjerovatnost da će biti pušači, a ako puše, lakše se odlučuju na odvikavanje.
Istraživači također vjeruju da opće raspoloženje kod čovjeka mijenja rnivo štetnih i korisnih hormona u tijelu. Optimizam, na primjer, smanjuje stres i hormone tjeskobe, poput adrenalina i kortizola, koji mogu opteretiti srce i povisiti krvni pritisak.