Od prvih dana ekspanzije koronavirusa, stručnjaci su upozoravali na posljedice po mentalno stanovništvo koje će ovaj slućudni virus ostaviti na stanovnike planete Zemlje.
Naročito se to odnosilo na one dijelove svijeta u kojima je pandemija izazvala strahovite posljedice, ne samo kao virus nego i kao izvor straha i opće izoliranosti, piše Patria.
Njemački institut za socijalna istraživanja i statističku analizu FORSA proveo je istraživanje na zahtjev jedne osiguravajuće kuće. Istraživanje je potom objavljeno u dvosedmičnom besplatnom časopisu “Apotheken Umschau” pod naslovom “Živite opuštenije – Psiha: Svi su iskusili problematične faze”.
“Prvi korak ka većem opuštanju obično je kritički osvrt na vlastite faktore stresa. Koji je teret krize sa koronom na vama“, glasilo je pitanje istraživanja.
Iz ugla građana Bosne i Hercegovine rezultati su pomalo iznenađujući, s obzirom da su Nijemci daleko više pogođeniji nedostatkom susreta s drugim ljudima nego strahom od zaraze koronavirusom.
Rezultati istraživanja utvrdili su redosllijed strahova kod populacije u Njemačkoj:
Nedostatak ličnih susreta – 80%
Strah od zaraze porodice – 57%
Zatvaranje vrtića i škola – 56%
Strah od ekonomskih posljedica – 50%
Više stresa u svakodnevnom životu – 38%
Strah da će i sami dobiti koronu – 22%
Dosada – 22%
Usamljenost – 22%
Kada bi kojim slučajem neka ozbiljna institucija provela istraživanja u Bosni i Hercegovini rezultat sigurno ne bi bio ni približno isti.
Opću paniku među građanima naše države ne izaziva korona, već loše organizovano zdravstvo, kadrovi sumnjivih kapaciteta, društvena neuređenost što sve skupa utiče da se sve više građana odlučuje liječiti u svojim domovima umjesto u bolničkim ustanovama.
Nedostatak puta pacijenta, statistika smrtnosti ljudi priključenih na respiratore, nedostatak medicinskih sredstava i opreme ne ulijevaju nimalo optimizm bh. stanovništvu.
I to nije samo slučaj onog vremena pod policijskim satom i zabranom svih djelatnosti. Ukidanjem takvog stanja tek su na površinu isplivali svi problemi BiH.
Konstantni sukobi u zdravstvu, nepostojanje jasne vertikalne i horizontalne koordinacije, samovolja i još mnogi izazivaju strahove bh. građana.
Stoga je krajnje vrijeme da se institucije sistema u BiH uozbilje i naprave nezavisno i objekitvno istraživanje o kapacitetima zdravstvenog sistema, nedostatku bolnica, medicinskog kadra i opreme, potrebama pojednostavljenosti sistema…
Tek kada te probleme riješimo mogli bismo raditi istraživanja kakva rade u Njemačkoj, jer od korone štite maske, dezinfekcija ruku, distanca, a od države nema zaštite, piše Patria.