Svjetske populacije sisavaca, ptica, vodozemaca, gmazova i riba u prosjeku su smanjene za dvije trećine u manje od pola stoljeća, otkriva izvještaj o stanju planeta 2020. svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, koja zbog toga poziva na hitne mjere.
U WWF-u tvrde kako je to velikim dijelom rezultat uništavanja okoliša, što doprinosi i pojavi bolesti poput pandemije Covida-19, pa pozivaju na hitne mjere kako bi se trend preokrenuo do 2030. zaustavljanjem uništavanja prirodnih staništa i reformom prehrambenog sustava.
Izvještaj o stanju planeta predstavlja sveobuhvatnu studiju stanja prirode kroz Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji prati stanje broja populacija divljih vrsta.
“Iako ti pokretači uključuju prenamjenu zemljišta i trgovinu divljim vrstama, glavni uzrok dramatičnog smanjenja populacija gubitak je i degradacija staništa, uključujući i sječu šuma, sve zbog načina proizvodnje hrane”, tvrdi WWF.
Izvještaj o stanju planeta 2020. pokazuje da ubrzano uništavanje prirode, kao posljedica ljudskih aktivnosti, ima katastrofalne utjecaje ne samo na populacije divljih vrsta, nego i na ljudsko zdravlje i sve druge aspekte ljudskih života, ističe generalni direktor WWF Internationala Marco Lambertini.
2020: The year that forced us to stop in the wake of a global pandemic 🛑 pic.twitter.com/r0eIYdRwT6
— WWF #LivingPlanetReport #LPR2020 (@WWF) September 10, 2020
Najugroženija je biološka raznolikost slatkovodnih ekosustava. Od 1970. populacije slatkovodnih vrsta smanjile su se za 84 posto, više nego one koje žive u šumama ili oceanima. Svjetske rijeke pretrpane su postojećom i planiranom infrastrukturom, potrošnja vode raste iz godine u godinu, slatkovodna ribolovna područja prelovljena su, a životi milijuna ljudi postaju sve nesigurniji, kažu u WWF-u.
Izvještaj o stanju planeta 2020. objavljen je nekoliko dana uoči 75. zasjedanja Generalne skupštine UN-a (UNGA), kada se očekuje da će svjetski čelnici razmotriti napredak postignut u postizanju ciljeva održivog razvoja, Pariškog sporazuma i Konvencije o biološkoj raznolikosti.
UNGA 2020 okupit će svjetske čelnike, korporacije i civilno društvo kako bi razvili okvir za djelovanje nakon 2020. i tako označili prekretnicu u postavljanju temelja za hitno potreban novi sporazum za prirodu i ljude.