Naučnici su dokazali da je nedostatak fizičke aktivnosti glavni faktor rizika za bolesti i preranu smrt.
Samo 17 minuta hodanja dnevno smanjuje simptome depresije za 41 posto, a rizik od raka debelog crijeva za 31 posto. Već 18 minuta hodanja dnevno smanjuje rizik od koronarne bolesti srca za 36 posto, 21 minuta hodanja svaki dan smanjuje rizik od moždanog udara za 43 posto, a 30 minuta svakodnevne šetnje smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2 za 30 posto.
Procjene pokazuju da više od pet miliona ljudi u svijetu svake godine umre zbog neispunjavanja preporučenog dnevnog nivoa tjelesne aktivnosti. Trenutne smjernice za fizičku aktivnost preporučuju odraslima najmanje 150 minuta vježbanja umjerenog intenziteta sedmično.
Studije u zemljama s visokim BDP-om pokazuju da odrasli većinu budnih sati provode sjedeći. Tipičan dan za mnoge ljude uključuje vožnju automobilom na posao i s posla, sjedenje u uredu i gledanje televizije. Zdravstveni rizici povezani sa sjedenjem osam ili više sati dnevno mogu biti eliminisani jednim satom ili više umjerene tjelesne aktivnosti dnevno, pokazuje istraživanje britanskog Univerziteta Cambridge.
U analizi koja uključuje niz studija međunarodni tim istraživača je postavio pitanje može li dovoljno aktivnosti smanjiti ili čak eliminisati povećan rizik od prerane smrti povezane sa sjedenjem. Istraživači su analizirali 16 studija, koje su uključivale podatke o više od milion žena i muškaraca. Grupisali su ljude u četiri grupe, ovisno o nivou vježbanja umjerenim intenzitetom, u rasponu od manje od pet minuta dnevno u prvoj grupi pa do više od 60 minuta u zadnjoj grupi.
Vježbanje umjerenog intenziteta definisano je kao hodanje brzinom od 5,6 kilometra na sat ili vožnja biciklom od 16 kilometra na sat. Istraživači su otkrili da je od 60 do 75 minuta vježbanja umjerenim intenzitetom dnevno dovoljno da se ukloni povećan rizik od prerane smrti povezane sa sjedenjem više od osam sati na dan. Međutim, čak troje od četvero ljudi u studiji nije dostiglo taj nivo dnevne aktivnosti.
Rizik od prerane smrti bio je najveći za ljude koji su bili fizički neaktivni, bez obzira na iznos vremena provedenog sjedeći. Imali su od 28 do 59 posto veću vjerovatnoću da umru rano u usporedbi s onima u najaktivnijoj grupi – što je slično riziku povezanom s pušenjem i pretilošću. Drugim riječima, nedostatak fizičke aktivnosti veći je zdravstveni rizik od dugotrajnog sjedenja.
Zaključak je da je moguće smanjiti ili čak eliminisati zdravstvene rizike povezane sa sjedenjem, ako ste dovoljno aktivni. To je odlično za ljude koji ne mogu pobjeći periodima predugog sjedenja na poslu. Zato im savjetujemo da barem prošetaju na pauzi, trče ujutro ili idu biciklom na posao.
Sat tjelesne aktivnosti na dan je idealan, ali ako je to nemoguće, onda barem vježbajte koliko možete svaki dan da smanjite zdravstvene rizike, prenosi prvo zdravlje.