Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Valentin Inzko, kazao je da Milorad Dodik ima dvije mogućnosti – ili da mijenja ploču na imenu studentskog doma koji nosi ime po Radovanu Karadžiću, ratnom zločincu, ili da snosi posljedice i bude neprihvatljiv političar u svim zemljama EU i zemljama članicama UN-a.
Bosanskohercegovački političari koji traže da se zatvori ured OHR-a, upravo oni produžavaju život OHR-a u BiH.
“Kada budemo mogli dati pozitivnu procjenu situacije koja se zasniva na potpunom ispunjavanju Dejtona, onda se ured zatvara“, kazao je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, u emisiji BHT1 uživo.
Inzko je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija jučer predstavio još jedan polugodišnji izvještaj o Bosni i Hercegovini. U izvještaju je, neke manje, neke više, prozvao političare kao kočničare demokratskih procesa. U zemlji je izvještaj očekivano izazvao različite reakcije.
“Ja sam u suštini dao jedan rutinski izvještaj. Jedino je tu bila jedna razlika oko veličanja ratnih zločinaca. Ja sam gospodinu Dodiku dao rok od šest mjeseci da skloni komemorativnu ploču Radovana Karadžića na studentskom domu na Palama. To sam zatražio i ranije, u Savjetu bezbjednosti i u Potočarima. U međuvremenu, on je tražio minut šutnje u počast Momčila Krajišnika u državnom Predsjedništvu, a to je prevršilo svaku mjeru”, poručio je Inzko.
On je podsjetio na izjavu ministra vanjskih poslova Njemačke Heike Maasa koji je rekao da države koje veličaju ratne zločince nemaju mjesta u Evropskoj zajednici.
“Ako Dodik to ne učini, ako ne ukloni ploču u tom roku, onda ću ja predlagati Evropskoj zajednici da on u Evropi nema mjesta, odnosno da ne može više putovati u Evropsku zajednicu”, kategoričan je Inzko.
Visoki predstavnik u BiH naglašava da je njegov izvještaj u Vijeću sigurnosti dobio veliku podršku uticajnih zemalja kao što su SAD, Velika Britanija, Belgija i Njemačka.
“Njemačka je tražila da se realizira ovaj prijedlog o zabrani negiranja genocida i bila je eksplicitna”, dodaje Inzko.
Valentin Inzko u izvještaju, između ostalog, upozorava na ogromnu zavisnost BiH od međunarodne pomoći, ali je uvjeren da ova pomoć neće izostati.
“Ono što sam primijetio je da interes za Bosnu i Hercegovinu raste i mislim da će biti više inicijativa u narednih šest mjeseci od strane Njemačke ili recimo Austrije, gdje smo sada imali ovaj strašni atentat. Mi vidimo da je sve to uvezano. To što se dešava na Balkanu u dobrom, to je dobro i za naše države. Ono što je loše, kao radikalizam i islamizam, to ima posljedice i kod nas u Austriji. U interesu evropskih država nije da dolaze problemi sa Balkana, znači ove probleme treba rješavati već na Balkanu “, napominje Inzko.
Jedan od prioriteta, smatra Inzko, je uspostava vladavine prava o čemu je govorio u svom izvještaju pred Vijećem sigurnosti.
“Nažalost, mi smo izgubili puno vremena ali još nije kasno. Vladavina prava je osnova svih osnova i bez toga ne možemo govoriti o normalnoj državi”, ističe Inzko.
On je za BHRT ocijenio do kada bi OHR mogao biti prisutan u BiH, odnosno koliko je ispunjeno od programa 5+2 za zatvaranje OHR-a, prenose Vijesti.ba.
“Moj lični stav je da bih ja bio ponosan ako bih ja mogao zatvoriti OHR. Ljudi zaboravljaju drugi uslov od 5+2. Uslov je vrlo jednostavan pozitivna procjena situacije u Bosni i Hercegovini, koja se zasniva na potpunom ispunjavanju Dejtona. Sad vi sami procijenite da li je Dejton u potpunosti ispunjen, recimo Aneks 7, povratak izbjeglica, kulturne institucije, vojna i državna imovina”, rekao je Inzko.
“Ja bih rado iskoristio bonska ovlaštenja, ja sam spreman. Imam mandat koji se nije mijenjao, ali proteklih deset godina imali smo politiku lokalnih rješenja i lokalne odgovornosti. Politika međunarodne zajednice bila je da lokalci rješavaju sve sami i da se bonska ovlaštenja ne koriste. Ja sada imam osjećaj da se mišljenje u PIC-u mijenja. Te instrumente još imamo ali, iskreno da Vam kažem, jedna odluka tamo još nije pala”, rekao je za BHRT visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.