Lagumdžija: Debata o “trećem entitetu” se ponovo vraća na scenu

Bivši lider Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Zlatko Lagumdžija, na svom Facebook profilu prokomentarisao je posljednja pominjanja trećeg entiteta i izmjena Izbornog zakona u kontekstu ranijih sličnih pokušaja.

Kako navodi Lagumdžija, bauk trećeg entiteta opet se nadvio nad Bosnom i Hercegovinom, u proteklih dvadeset godina, više puta se pokušao vratiti nakon što je bio sahranjen u ratu.

“Prijedlog, formiranje „dva entiteta sa teritorijalnim diskontinuitetom“ u Federaciji mi je iznesen tri puta 2008. godine, prvi put, zadnji put i nikada više. Odbio sam da o tome i razgovaramo ali mi je bila potvrda da projekat nije pokopan 2001. godine, te da će se tražiti sofisticiraniji i postupni metodi dolaska do istog cilja”, napisao je na svom profilu.

Oficijelni politički zahtjevi za trećim entitetom postaju glasniji 2010. godine, nakon što nije našao potrebne partnere za taj projekat ni na domaćoj ni na međunarodnoj sceni, HDZ nastoji pitanje građanske jednakopravnosti u skladu sa presudom Evropskog Suda za ljudska prava pretvoriti u „Hrvatsko pitanje“. Zašto bi dvije federalne izborne jedinice za članove Predsjedništva bile okvir „trećeg entiteta“?

“To je bio način da se definiranjem tri teritorije odnosno izborne jedinice u Bosni Hercegovini „samo na dan izbora“ stvori politički prostor koji će vremenom postati mjera za naredne ustavne reforme”, piše Lagumdžija.

Takav prijedlog se konačno našao na stolu pod pokroviteljstvom Evropske Unije. U proljeće 2014. godine, kao tada posljednji pokušaj EU, pred nama su se našle karte u kojima je jedna izborna jedinica u Federaciji trebala da se sastoji od Sarajevskog, Tuzlanskog, Zeničko Dobojskog, Goraždanskog i još jednog (Srednje Bosanskog ili Unsko Sanskog) kantona, a druga od preostalih 5 kantona.

Istakao je da je tada SDA pristala na taj koncept samo kako bi se dogovorili da li sa Hercegovačko Neretvanskim, Zapadno Hercegovačkim, Posavskim i Kantonom 10 ide Unsko Sanski ili Srednje Bosanski Kanton.

“Njihova argumentacija je bila da Hrvatima treba dati nešto više i da je u tom trenutku to ono što će riješiti presudu Evropskog Suda. Po meni je to bio pogrešan model rješavanja građanske i nacionalne jednakopravnosti, ali još je pogubnije bilo to što sam u tim kartama vidio nešto što neće trajati samo na dan izbora jednom u četiri godine”, piše Lagumdžija.

Nakon što je Lagumdžija odbio, rahmetli Tihić i Izetbegović nisu htjeli da preuzimaju odgovornost za takav prijedlog međunarodnih medijatora. Radončić je učestvovao u pregovorima, mada kao lider opozicije nije morao, ali je bio spreman da preuzme odgovornost ukoliko se SDP i SDA dogovore sa drugim vladajućim strankama a ne da na tom pitanju love političke poene, navodi dalje u tekstu. U svojoj objavi, dotakao se i teme o trećem entitetu.

“Dodik o tome zna samo ono što je on pričao sa Čovićem jer se nikada nije htio „miješati u Federalna pitanja“ ni sa kim drugim osim sa njim kao svojim jedinim strateškim partnerom. Njih dvojica svjesno i ciljano, po principu zavadi pa vladaj, pokušavaju ponovo reanimirati „treći entitet“ praveći zbrku i svađu između ljudi koji mogu uticati na ponašanje drugih ključnih aktera”, piše Lagumdžija.

Kazao je da danas Čović uz Dodikovo strateško partnerstvo već viđeni kartografski princip vraća kroz priču o „izborima legitimnih predstavnika Hrvatskog naroda“.

“Neovisno o tome, ja sam uvijek bio i ostao na stanovištu da Čović „izborne karte“ vidi kao „mapu puta“ ka svom cilju”, završava Lagumdžija.