Novac je uplaćen za nabavku vakcina putem Globalne alijanse za vakcinaciju (GAVI), u okviru Mehanizma za globalni pristup vakcinama za sprјečavanje COVID-19 (COVAX), u kojem učestvuje 186 država svijeta.
U Ministarstvu civilnih poslova BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) samo su naveli kako su naručili milion i 232 hiljade doza vakcina, što je dovoljno za vakcinalnu pokrivenost 20 posto stanovništva BiH.
“Ovo je količina koja se odnosi samo na prve narudžbine koje su nadležne zdravstvene institucije zatražile u skladu sa jasnim instrukcijama Mehanizma za globalni pristup vakcinama za sprјečavanje COVID-19 (COVAX)”, kazali su za RSE iz Ministarstva civlnih poslova BiH.
Pfizer: Razgovaramo sa svim nivoima vlasti
Iz kompanije Pfizer, sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, navode da razgovaraju sa svim nivoima vlasti u ovoj zemlji, u proteklih nekoliko mjeseci, o planiranju potencijalnih vakcinacija protiv COVID-19 u Bosni i Hercegovini.
“Kompanija Pfizer sa svoje strane čini maksimum napora kako bi vakcina bila dostupna građanima Bosne i Hercegovine što je prije moguće. Doze ćemo isporučivati u skladu s preferiranim kanalom zemalja i određenim mjestima vakcinacije. Nastojimo sarađivati s vladama kako bismo podržali distribuciju prema definiranim prioritetnim skupinama i pretpostavljamo da će se tačke cijepljenja razlikovati, ali mogu uključivati i bolnice, ambulante, mjesta cijepljenja u zajednici i ljekarne“, navodi se u odgovoru Pfizer BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ne zna se ni koje vakcine će doći
Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo bh. entiteta Republike Srpske, kaže da su u opticaju četiri potencijalne vakcine, ali da i dalje nema odgovora koja od njih će biti uvezena u Bosnu i Hercegovinu. Pretpostavka je, dodaje Zeljković, da će da stignu u martu ili aprilu, te da će se raditi i o vakcinama različitih proizvođača.
“Mi još uvijek nemamo informaciju koja je vakcina izabrana od strane GAVI i koja će doći u BiH. Imamo u opticaju više ponuda za vakcine, samim tim imamo 3 ili 4 proizvođača koju su trenutno u opticaju preko GAVI. Možda će biti dostupne u prvom kvartalu 2021. godine, u skladu sa mogućnostima. Vjerovatno će biti više vrsta vakcina dostupnih u BiH”, smatra Zeljković.
Razlog za sporost u nabavi vakcine protiv korona virusa, Zeljković vidi u komplikovanom sistemu odlučivanja u BiH i postojećem zakonskom okviru.
“Bosna i Hercegovina ima komplikovan sistem i zakona o medicinskim sredstvima i lijekovima, i zakona o javnim nabavkama. Nama zakon o lijekovima ne dozvoljava da mi kupimo bilo koju vrstu lijeka od nekoga ko nije veleprometnik, ko nema dozvolu za promet lijekova“, pojašnjava Zeljković.
Bosna i Hercegovina nema ministarstvo zdravstva na državnom nivou, već je ta oblast na nivou entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska), a u okviru entiteta Federacija BiH, o zdravstvu brine deset kantonalnih ministarstava.
Posljedice kašnjenja vakcinacije
Srbija je već krenula sa vakcinacijom osoba koje su smještene u domovima za stara lica, dok Hrvatska kreće sa vakcinacijom 27. decembra.
Obje zemlje su nabavile vakcine direktno od proizvođača Pfizer/Biontech. Zbog čega to nije učinila Bosna i Hercegovina, u Ministarstvu civilnih poslova BiH, koje je zaduženo za nabavku, nisu imali odgovor.
“Mora se vakcinisati veliki broj populacije, najmanje 60-70 posto jedne zemlje u jednom kratkom periodu. To je tzv. homogena vakcinacija i onda se postiže kolektivni imunitet”, ističe za RSE imunolog Jasenko Karamehić, navodeći da će biti kasno, ako su istinite najave nadležnih o dolasku vakcine protiv korona virusa u BiH, u martu ili aprilu mjesecu 2021. godine.
“Morate znati da vakcina nije lijek, da će se ona davati dvokratno, dva puta u 28 dana, pa dok se proizvedu antitijela da zaštite naš organizam, to je još mjesec dana, eto nas u maju, junu. To je stvarno kasno. Bojim se da će se nepotrebno još veliki broj ljudi inficirati i umrijeti. A važno je reći i za privredu da bi puno bolje bilo da pandemija stane, da bi se privreda oporavila“, stava je Karamehić.
Karamehić kaže da je BiH moglo uspješno pregovarati sa proizvođačima, kako su to uradile uradile Srbija i Hrvatska.
“To će imati reperkusije na kompletnu populaciju. I kad ozdravimo, ovo je nova bolest, nećemo znati kakve posljedice još ostavlja COVID-19 na naš organizam. Ne može se reći izliječen. Bolje je reći oporavljen. Vrijeme će pokazati koje posljedice ostavlja na naš organizam“, ističe Karamehić.
Sličnog mišljenja je i Miodrag Femić, predsjednik strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske, koji kaže da se u BiH sve radi u 12 i 5, i da bi ga više začudilo da je BiH na vrijeme dobila vakcinu.
“Uvijek se znalo da u Bosni i Hercegovini sve sporo ide – dozvole, novac itd. I u prošlom periodu se isto to dešavalo. Kad pogledamo zemlje u okruženju vidimo da razmišljaju o budućnosti. Kod nas je to izostalo, tako da me ništa ne čudi”, mišljenja je Femić.
Da li je moguća direktna nabavka?
Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske pojašnjava da nabavka vakcine direktno od proizvođača, kako su to uradila Srbija i Hrvatska i još neke zemlje u okruženju i EU, nije moguća u BiH.
“Sami proizvođači ne mogu da uvezu lijekove bez veleprometnika u Bosni i Hercegovini. Morate imate posrednika za taj posao. U većini evropskih zemalja je tako, ali se u ovakvoj situaciji ta regulativa ublažava u smislu ubrzanja procesa dostupnosti određenih proizvoda. Nažalost, mi nismo imali takav slučaj u Bosni i Hercegovini, mora se puna procedura ispoštovati”, kaže Zeljković.
No, on navodi i da to ne sprečava entitete, Federaciju BiH i Republiku Srpsku, da pregovaraju sa drugim proizvođačima, ali ih usporava.
“Mi možemo eventualno pregovarati sa proizvođačima, pojedini proizvođači imaju ovlaštene predstavnike u BiH i mi smo već obavili određene razgovore. Kao što sam rekao, paralelno se radi na više pravaca, a svi zahtijevaju ispunjenje iste regulative: proizvođač – veleprometnik – Institut za javno zdravstvo RS”, ističe Zeljković koji podsjeća da Republika Srpska, uz GAVI, radi paralelno i na nabavci ruske vakcine Sputnjik V, za koju se, također, ne zna kada i u kojoj količini će stići.
“Institut za javno zdravstvo RS, zajedno sa Vladom RS vrši paralelnu nabavku drugih potencijalnih vakcina, kao što je ruska Sputnjik V, ali i drugih vakcina koje mogu biti dostupne u Republici Srpskoj, u skladu sa iskustvima drugih zemalja, također, i sa međunarodnom regulativom kada govorimo o kvalitetu i efikasnosti vakcina”, navodi Zeljković.
Pored COVAX mehanizma, Bosni i Hercegovini se otvorila mogućnost da bude dio i EU mehanizma nabavke vakcina. U Ministarstvo civilnih poslova ističu da trebaju ‘iskazati potrebe’ na nivou BiH za vakcinama protiv korona virusa u okviru Mehanizma nabavke Evropske unije (EU).
Građani o iščekivanju vakcina
Iz Delegacije EU u BiH su najavili da rade na rješenju koje će omogućiti EU da stavi vakcine na raspolaganje Zapadnom Balkanu putem donacija zemalja članica EU ili preko ekvivalentnog sistema.
U Ministarstvu zdravstva Federacije BiH za RSE kažu da oni “samo prate i djeluju na osnovu onoga što Ministarstvo civilnih poslova BiH ugovara”.
Iz Ministarstva zdravlja Republike Srpske nisu odgovorili na upit RSE o mogućnosti nabavke vakcina putem mehanizma EU.
Istovremeno, građani u Banjaluci i Sarajevu, smatraju da je za sporost u nabavi vakcina kriva “neodgovorna vlast koja svojim neradom ugrožava zdravlje građana”.
“Sve je do ljudi koji rade na nabavci tih vakcina. Pitanje je da li uopšte postoji njihova dobra volja da se te vakcine nabave i krene sa vakcinacijom, kao što su već krenule zemlje u okruženju. Ili su pare krive ili se ne mogu dogovoriti šta i od koga će da kupe”, kada će i da li će vakcine stići.
“Što se tiče javnih nabavki i toga, vidjeli smo šta je bilo, tih respiratora i toga, tako da mislim da će dosta kasniti. A kakva je država, u svemu kasnimo za Evropom, tako da i po ovom pitanju ne vjerujem da će biti neke razlike”, poručuje Efendić.
“Generalno, vlast je kriva. Da je od opšteg značaja, mi bismo bili vjerovatno među Srbijom i Hrvatskom, da dobijemo prvi vakcinu, ne bi čekali mart. Da odmah imamo sredstva za vakcinu, da idemo na zdravlje građana. Izgleda da njima uopšte nije u interesu da budemo zdravi i da se vratimo normalnom životu što prije“, mišljenja je Azra iz Sarajeva.
Tokom 24. decembra u Bosni i Hercegovini 22 osobe preminule su od posljedica zaraze COVID-19, dok su 593 osobe pozitivne na virus Sars-Cov-2.