Pripadnici MUP-a KS su danas izvršili pretres u kampu Blažuj gdje su otkrili 17 migranata koji su činili krivična djela, a koji će biti protjerani iz BiH.
Oštrijim mjerama je pristupljeno tek nakon izbijanja nereda, a postoji još mnogo toga što bi mogli učiniti za sigurnost.
Nakon nezapamćenog sukoba policije i migranata prilikom čega su povrijeđena dva policajca, jedan radnik IOM-a, prevrnuta tri policijska vozila i oštećeno još 20-ak automobila, jučer je rečeno da će migranti koji su započeli nerede biti vraćeni u države porijekla.
Ovi neredi su pokazali da je sigurnosno rizično na jednom mjestu imati ogroman broj migranata jer je na taj način teže iskontrolisati situaciju.
O tome su govorili i policijski sindikati, kao i ministar policije u KS, dok ekspert za sigurnost Safet Mušić cijeni da grupisanje migranata ne bi umnogome riješilo problem ukoliko se ne prisegne i nekim drugim mjerama.
“Bolje imati nerede u kampu, nego na ulici”
Prema njegovom mišljenju najvažnije je imati kontrolisane migracije, odnosno migrante smještati u kontrolisane uvjete kako do eskalacije nasilja ne bi došlo na ulicama bh. gradova.
“Potrebno je da institucije nađu lokacije na kojima će biti napravljeni objekti za migrante čvrstog tipa, a ne šatori. Potrebno je da zadovoljavaju i sigurnosni i humanitarni aspekt. Potrebna je kontrola migranata i kontrola njihovog kretanja. Bolje je da ispadne haos u kontrolisanom području/kampu, nego na ulicama”, rekao je on.
Upravo kontrola kretanja migranata je i propisana odlukom Vijeća ministara BiH u kojoj se već u drugom članu kaže: “Ograničava se kretanje i boravak stranaca koji nemaju važeće identifikacione dokumente na osnovu kojih se sa sigurnošću može utvrditi stvarni identitet stranca. I to za strance koji nezakonito borave u BiH, koji su iskazali namjeru za podnošenje azila ili su podnijeli zahtjev za azil u BiH”.
Kako bi im kretanje bilo omogućeno, analitičar Mušić smatra da je potrebno napraviti sistem privremene identifikacije migranata. To bi omogućilo vlastima da kontrolišu kretanje migranata, a što je jedan korak bliže sigurnosti građana.
Način na koji bi se to moglo uraditi ukoliko ima volje jeste da se identifikacijski dokumenti migrantima izdaju u privremenim centrima tako da ukoliko odu u drugi grad ili naprave neki prekršaj, vlasti mogu znati gdje je ta osoba bila.
Slični primjeri nereda nisu zabilježeni u regiji, međutim jesu na tursko-grčkoj i mađarskoj granici. Tada su problemi nastali jer su im granice ka EU bile čvrsto zatvorene, a ni sada nije mnogo drugačija situacija. Čini se da nervoza među migrantima u BiH raste upravo zbog nemogućnosti odlaska iz države, ali i zbog zime i loših uslova.