Predsjednik Joe Biden predstavio je osnove vanjske politike Sjedinjenih Država za naredne četiri godine prilikom prve zvanične posjete State Departmentu 4. februara. Tada je govorio o klimatskim promjenama i pandemiji kao globalnim izazovima, te je najavio jačanje američke uloge u međunarodnim organizacijama, veći diplomatski angažman i saradnju sa tradicionalnim saveznicima.
Osim nekoliko izuzetaka poput Kine, Rusije i Mijanmara, nije spominjao konkretne države ili regione, pa ni Zapadni Balkan.
O tome kako bi nova američka administracija mogla biti angažovana u Bosni i Hercegovini i njenom okruženju, za Glas Amerike su govorili analitičari iz Sjedinjenih Država koji dobro poznaju prilike na Zapadnom Balkanu. Svi se slažu da je još rano govoriti o konkretnim potezima, imajući u vidu da je Biden funkciju preuzeo prije manje od mjesec dana, ali i da je izvjesna veća saradnja sa Evropom.
Paul McCarthy, regionalni direktor za Evropu organizacije International Republican Institute, koja je aktivna i u BiH, kaže da je pozitivno što su Biden, još iz vremena kada je bio u Senatu i na čelu Odbora za vanjske poslove, te neki od njegovih saradnika, dobro upoznati sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu.
“Također znamo da je su Joe Biden i Angela Merkel, njemačka kancelarka, razgovarali i o Zapadnom Balkanu. To je interesantno”, kaže McCarthy. „Mislim da od nove administracije možemo očekivati da će politike za Zapadni Balkan pobliže koordinirati sa Briselom”.
David L. Phillips, direktor Programa za izgradnju mira i ljudska prava na univerzitetu Columbia, ima slično mišljenje: “Biden će se obavezati na transatlantsku saradnju. Njegov pristup Balkanu imat će snažnu osnovu u zajedničkom radu Sjedinjenih Država i Evropske unije (EU)“.
Phillips je u periodu između 1992. i 1994. godine je bio savjetnik Predsjedništva BiH, dok je kao ekspert za međunarodne odnose radio sa administracijama Billa Clintona, Georgea W. Busha i Baracka Obame. Kaže da će veoma važan biti odnos država iz regiona:
“Ako Bosna bude spora i bude pravila probleme, ako dozvoli Rusiji da ometa integraciju u euroatlantske institucije, Zapad neće imati mnogo strpljenja za Bosnu, a kad smo već kod toga, ni za Kosovo”.
McCarthy kaže da će zanimljivo biti posmatrati ponašanje Evrope koja je u protekle četiri godine počela da djeluje samostalnije u odnosu na Sjedinjene Države, pa je tako, na primjer, njemački političar Christian Schmidt predložen za novog visokog predstavnika u BiH. Kao važnu temu navodi i pregovore Srbije i Kosova, dodajući da će nova administracija željeti zadržati elemente sporazuma kojeg su dvije strane potpisale u Washingtonu u septembru 2020. godine.
Uzimajući u obzir američke interne probleme, te dešavanja u drugim dijelovima svijeta, sagovornici Glasa Amerike kažu da nisu sigurni koliko će zapravo Zapadni Balkan biti u fokusu administracije Joe Bidena. Kao izazov navode i razmimoilaženja sa evropskim partnerima po različitim pitanjima. Primjerice, Njemačka i Rusija sarađuju na izgradnji gasovoda Sjeverni tok 2 (Nord Stream 2), čemu se Sjedinjene Države protive.
“Ne možemo očekivati da će Zapadni Balkan biti prioritet prvog reda za administraciju“, kaže McCarthy. „Moramo uzeti u obzir ne samo međunarodnu scenu, nego i domaća pitanja kojima se nova administracija mora baviti, poput odgovora na pandemiju i političke polarizacije, koja nažalost raste u našoj zemlji. Tako da će se morati fokusirati na to, jer to očekuju i birači”.
McCarthy objašnjava da će Bidenova administracija Balkan posmatrati kao priliku da bude uključena u dešavanja, što je radila i administracija Donalda Trumpa, ali je imala drugačiji pristup i djelovala samostalno:
“Bidenova administracija će vjerovatno veći prioritet staviti na saradnju sa Evropljanima. Ali mislim da ćemo vidjeti razlike u politikama koje zbog takvog samostalnog (američkog) pristupa nisu bile toliko uočljive tokom protekle četiri godine. Ne mislim da će se Brisel i Washington slagati po svim pitanjima, ali će biti mnogo otvoreniji za razgovore”.
BiH: Mali, ali konkretni koraci
Pred Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa Sjedinjenih Država u decembru 2020. je održano saslušanje o preporukama novoj administraciji za politike prema Zapadnom Balkanu. Najviše pažnje bilo je posvećeno BiH, te odnosima Srbije i Kosova.
Učesnici, među kojima i bivša američka državna sekretarka Madeleine Albright, u više navrata su isticali važnost zajedničkog djelovanja Sjedinjenih Država i EU, te govorili o neophodnosti obimnijih promjena u BiH, uključujući i nadogradnju Daytonskog sporazuma.
“Da bi riješili zastoj u Bosni, američki i evropski predstavnici moraju napraviti plan djelovanja za ustavne, administrativne i izborne reforme”, rekao je tada ekspert za Zapadni Balkan Janusz Bugajski, dodajući da je potrebno jačati centralnu vladu, a smanjivati finansiranje entiteta i kantona.
Daniel Serwer, dugogodišnji poznavalac dešavanja u regionu, govorio je da bi Sjedinjene Države morale vršiti pritisak na Evropu da i ona sankcioniše zvaničnike koji narušavaju cjelovitost BiH: “Kantoni i entiteti, kao i nacionalna ograničenja, te mogućnost veta, morat će nestati. Amerikanci i Evropljani bi trebali pozdraviti perspektivu novog građanskog ustava”.
Sagovornici Glasa Amerike navode kako nije izvjesno da su Amerika i Evropa spremne za toliko značajan angažman, te da je postepen pristup realniji.
Opširnije možete pročitati na portalu Glas Amerike.