Sukob između Izreala i Palestine još uvijek ne miruje, broj žrtava iz dana u dan raste, ljudi su u konstantnom strahu za svoj život i panici.
Kako prenose strani mediji izraelski ratni avioni nastavili su u utorak svoje dejstvo po Gazi, a raketna vatra na Izrael nastavljena je nakon kratkog zatišja, dok su palestinski prosvjednici napadali ulice u gradovima na Zapadnoj obali.
Hiljade ljudi okupilo se u utorak u raznim gradovima na Zapadnoj obali, uključujući Ramalu i Hebron, nakon što su brojne palestinske skupine, uključujući militante Hamasa u Gazi i Fatah na Zapadnoj obali, pozvale na masovne štrajkove.
Kako je počeo dugogodišnji sukob između Izraela i Palestine?
Nakon što je Osmansko carstvo koje je vladalo ovim dijelom Bliskog istoka poraženo u Prvom svjetskom ratu, Velika Britanija je preuzela kontrolu nad područjem poznatijem kao Palestina.
Područje su naseljavale jevrejska manjina i arapska većina. Iskra koja je pokrenula sve to jeste početak netrpeljivosti koja je počela da rasta kada je međunarodna zajednica dala Britaniji zadatak da u Palestini uspostavi tkzv. “nacionalni dom” za Jevreje.
Međutim, Jevreji su oblast smatrali pradomovinom, ali palestinski Arapi su takođe polagali pravo na zemlju i usprotivili se uspostavljanju “nacionalnog doma“.
Između dvadesetih i četrdesetih godina prošlog vijeka, pristizao je sve veći broj Jevreja, mnogi su bježali od progona u Evropi i tražili domovinu poslije Holokausta u Drugom svjetskom ratu.
Nasilje između između Jevreja i Arapa se povećavalo, također došlo je do napada na britansku upravu.
Ujedinjene nacije (UN) su 1947. godine izglasale da se Palestina podijeli na dvije države, jevrejsku i arapsku, a Jerusalem je postao međunarodni grad.
Navedeni plan je bio prihvaćen od strane jevrejskih vođa,dok ga je arapska strana odbila i plan nikada nije sproveden.
Stvaranje države Izrael
Nakon što problem nisu uspjeli da riješe, Britanci su otišli 1948. godine, a jevrejske vođe proglasile su stvaranje države Izrael.
Palestinci su se usprotivili tome i počeo je rat. Za vrijeme ovogg sukoba, stotine hiljada Palestinaca je protjerano iz svojih domova, dok su neki i pobjegli. Ovaj događaj Palestinci nazivaju Al Nakba ili “Katastrofa“.
Naredne godine nastalo je primirje, nakon sukoba, Izrael je kontrolisao veći dio teritorije. Jordan je zauzeo teritoriju koja je postala poznata kao Zapadna obala, a Egipat Gazu. Jerusalem je bio podijeljen između izraelskih snaga na zapadu i jordanskih na istoku.
Decenije koje su uslijedile donijele su nove strahovite ratove i sukobe.
U sukobu iz 1967. godine, Izrael je okupirao istočni Jerusalem i Zapadnu obalu, kao i veći dio sirijske Golanske visoravni, Gazu i egipatsko Sinajsko poluostrvo. Većina palestinskih izbeglica i njihovih potomaka živi u Gazi i na Zapadnoj obali, kao i u susjednim državama Jordanu, Siriji i Libanu.
Izrael i dalje zauzima Zapadnu obalu. Iako se vojska povukla iz Gaze, UN i dalje ovu oblast smatraju dijelom okupirane teritorije. Izrael za cijeli Jerusalem tvrdi da je njihov glavni grad, dok Palestinci proglašavaju istočni Jerusalem za glavni grad buduće palestinske države.
U posljednjih 50 godina, Izrael je sagradio naselja na ovim prostorima, gdje sada živi više od 600.000 Jevreja.
Palestinska ekstremistička organizacija pod nazivom Hamas
Netrpeljivosti su često velike između Izraela i Palestinaca koji žive u istočnom Jerusalimu, Gazi i na Zapadnoj obali. Gazom vlada palestinska ekstremistička organizacija Hamas, koja se godinama borila protiv Izraela.
Hamas je osnovan 1987. godine, ubrzo nakon izbijanja Prve Intifade, kao podružnica egipatskog Muslimanskog bratstva koje je djelovalo na području Pojasa Gaze podržavajući politiku izbjegavanja otvorenih sukoba s Izraelom i suzdržavanja od otpora, istovremeno ponašajući se neprijateljski prema Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji. Suosnivač Hamasa šeik Ahmed Yassin izjavio je 1987. da je Hamas osnovan kako bi oslobodio Palestinu, uključujući teritorij današnjeg Izraela, od “izraelske okupacije” i uspostavio islamsku državu na području Izraela, Zapadne obale i Pojasa Gaze.
Situacija se zaoštrila od početka mjeseca Ramazana sredinom aprila, uz brojne noćne sukobe između policije i Palestinaca. Prijetnja iseljavanjem određenih palestinskih porodica iz istočnog Jerusalema takođe je dovela do rasta napetosti.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nazvao je najnoviji mirovni plan, koji su pripremile Sjedinjene Američke Države dok je Donald Tramp bio predsednik, “sporazumom vijeka“.
Ipak, Palestinci su ga odbacili kao jednostran i nikada nije realizovan.
Obje strane će morati da se dogovore oko bilo kojeg budućeg mirovnog sporazuma kako bi riješile složena pitanja.
Nažalost, sukobi će biti nastavljeni sve dok se to ne dogodi.