Danas se obilježava 29. godišnjica od bitke u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Tada je prilikom povlačenja pripadnika JNA iz kasarne na Bistriku došlo do vatrenog okršaja između branilaca Sarajeva i Jugoslavenske narodne armije.
U toj bici, koju je Haški tribunal označio legitimnom vojnom operacijom, stradalo je sedam pripadnika JNA.
Izlazak kolone pripadnika JNA iz Sarajeva prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije otetog i zarobljenog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića na Sarajevskom aerodromu.
Dobrovoljačka – ulica koja se danas zove Hamdije Kreševljakovića, i dalje je jednima sinonim za stradanje, a drugima za odbranu jer je 3. maj 1992. bio ključni za odbranu Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Konvoj vozila JNA, pod pratnjom jedinica UNPROFOR-a, krenuo iz komande Druge vojne oblasti na Bistriku prema Lukavici, ali je zaustavljen na Drveniji, u ulici Hamdije Kreševljakovića.
Tog dana, prema svjedočenju generala Milutina Kukanjca, tadašnjeg komandanta Druge vojne oblasti JNA u slučaju “Dobrovoljačka”, ubijeno je šest pripadnika JNA, dok je u konvoju ukupno bio 261 pripadnik JNA.
Istragom Tužilaštva BiH utvrđeno je da je tokom napada ubijeno sedam i ranjeno 14 osoba, nakon što su onesposobljene za borbu.
Tužilaštvo BiH je utvrdilo 2012. godine da bivši član Predsedništva BiH Ejup Ganić, generali Armije RBiH Jovan Divjak, Hasan Efendić i drugi koji su se dovodili u vezu sa napadom na kolonu JNA nisu odgovorni za ratni zločin nad pripadnicima JNA u koloni napadnutoj u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992.