Visoki predstavnik Valentin Inzko, koristeći Bonske ovlasti, nametnuo je 23. jula dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca
Mural sa likom haškog osuđenika Ratka Mladića u Foči, na istoku Bosne i Hercegovine, dug 25 metara prefarban je u nedjelju, 25.jula.
Za sada nema informacija ko je to učinio.
Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) 6. jula je najavio da će pokrenuti inicijativu za uklanjanje murala s likom Ratka Mladića, nakon što je posjetio Foču, u kojem su 1991. godine srpske snage počinile masovne zločine nad lokalnim bošnjačkim stanovništvom.
Srđam Stanković, predsjednik Boračke organizacije Foča je početkom jula za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavio da su svi murali u Foči “srpske ikone i svetinje”.
“Zapelo je za Ratka Mladića, ali to je ikona srpskog naroda. Za nas je on uvijek navodni ratni zločinac i nikad neće biti zločinac i on je heroj našeg naroda i Republike Srpske”, kazao je on za RSE.
U Foči trenutno živi oko 18 hiljada stanovnika, od nekadašnjih 35.000, koliko ih je bilo prema popisu 1991. godine. Trenutno je više od 91 posto Srba i oko sedam posto Bošnjaka. Tri decenije ranije, u ovom gradu je živjelo oko 50 posto građana bošnjačke nacionalnosti.
Visoki predstavnik Valentin Inzko, koristeći Bonske ovlasti, nametnuo je 23. jula dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
“Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove odluke, stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova”, saopšteno je iz Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR).
Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.
Odlukom je, kako je saopšteno iz OHR-a, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
Ovaj zakon stupa na snagu osam dana od dana objave na službenoj internet stranici OHR-a ili jedan dan od dana objave u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.
Iz Tužilaštva BiH su najavili da će pratiti slučajeve negiranja genocida, prenosi Fokus.