Ako želimo povesti BiH u EU i transformirati je u demokratsku zemlju, ne smijemo imati čisto etničku orijentaciju, rekao je novi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Dodaje i da je neodrživo narušavanje teritorijalnog integriteta na Balkanu.
U intervjju za Deustche Welle kazao je kako će se mnogi pitati zbog čega je 26 godina nakon Djetonskog mirovnog sporazuma i nakon Srebrenice još potrebna jedna takva institucija koja zapravo nameće izvjesne ograde “ownershipu” (op.red.: upravljanje zemljom od strane domaćih političara) i slobodnom demokratskom razvoju. Ali, ističe, upravo posljednjih deset godina su bile nazadne i vratile su nas unatrag – ne samo u pogledu visokog predstavnika nego, na nažalost, i u pogledu cjelokupnog razvoja.
“I zato je Bosni i Hercegovini još uvijek potrebna takva međunarodna podrška. Ja ću obavljati tu funkciju u nadi da u nekom trenutku sam sebe učinim suvišnim. Mislim da moramo razjasniti tri pitanja. Prvo: Ja u BiH dolazim kao političar, a ne kao diplomat. Upozoravam da poneka moja rečenica možda neće biti diplomatski stesana ali će biti jasna. Kao prvo, moram istaknuti da izleti, napravljeni posljednjih godina, poput razmjene teritorija kao jedne vrste rješenja ili načina smirivanja potencijalnih sukoba na zapadnom Balkanu, ne važe. Takva ideja, da jedna manjina bude zamijenjena drugom, nije održiva. Stoga o narušavanju (mijenjanju) teritorijalnog integriteta država zapadnog Balkana ne može biti ni govora”, rekao je.
Drugo pitanje je, kaže, kako se može poboljšati funkcionalnost države u zemlji velikoj poput Donje Saske, s manjim brojem stanovnika od Berlina, ali s preko 137 ministarstava.
“I treće: Kada 70 posto mladih ljudi iz BiH – ako su tačne brojke kojima raspolažem – radije negdje drugdje idu tražiti svoju budućnost – onda to nije dobro. Moramo više gledati na mladu generaciju, kako mi u EU, tako i visoki predstavnik i svi zajedno. Jer, nije dovoljno igrati samo na kartu sijedih ljudi. Ja igram na kartu mlade generacije”, rekao je Schmidt.
Na nedostatak podrške Rusije i najavljene opstrukcije iz RS kazao je kako je kao političar koji je u politici 30 godina, naviknut i zna kako raditi i ophoditi se s proturječnim, suprotnim ili drugačijim mišljenjima.
“Svima onima, koji se sada pokušavaju pozicionirati ili možda žele istresti svoj bijes, želim reći da sam relativno iskusan i da sam štošta doživio. To će sigurno dovesti do toga da ne posustanem i ne izgubim volju u zalaganju za BiH. I da je moj zahtjev i apel da razgovaram sa svima. Odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (op.red.: Vijeće sigurnosti je 23.7.2021. odbacilo zahtjev Rusije, koji je podržala i Kina, za usvajanjem rezolucije kojom se traži ukidanje OHR-a.) znači jačanje pozicije visokog predstavnika i njegovih ovlasti. To mi daje dobru osnovu da, nakon što stupim na funkciju visokog predstavnika, obavljam svoju dužnost onako kako je shvaćam i na temelju nadležnosti koje mi je dodijelila međunarodna zajednica”, naglasio je.
Istakao je kako nije tu da zastupa nečije interese već da je tu podjednako za sve.
“To se odnosi i na Srbe. I Srbi su u ovoj regiji imali tešku sudbinu i doživjeli stvari koje su bile loše. Zato se na neke stvari ne može gledati jednostrano. Mi tu imamo sve etničke grupe ali i „ostale”, odnosno one koji nisu Hrvati, nisu Bošnjaci, nisu Srbi, npr. Židove ali i sve druge o kojima se moram pobrinuti. Zato svima poručujem: Samo opušteno”, rekao je.
Naveo je kako ne želi građanima BiH propisivati unitarnju državu, ali da “neka vrsta političkog brojanja krvnih zrnaca dugoročno neće biti dovoljno”.
Na pitanje da li će posezati za “bonskim ovlastima”, rekao je da treba pričekati i vidjeti šta će se dogoditi.
“Želim istaći da pratim situaciju u ovoj zemlji od 1992. godine. Tamo nisam živio ali dolazio sam često, u teškim vremenima, ali i u vremenima koja su srećom mirna. Dolazim iz zemlje koja je naučila nositi se s greškama prethodnih generacija. Svima mogu dati dobar savjet: ako se žele pogledati u ogledalo, onda ne mogu odvraćati pogled od sebe i pretvarati se da se ništa nije dogodilo. Morate se pozabaviti tim stvarima. A onda će se vidjeti gdje su mogućnosti i također obaveze visokog predstavnika da otvori put ovakvom načinu razmišljanja”, rekao je Schmidt.
Zaključio je i kako želi da prestane “odljev mozgova” te da obrazovani mladi ljudi vide šansu za razvoj u BiH.
“Htio bih da se etnička raznolikost u BiH, što se ponekad smatra nedostatkom, pretvori u prednost. I da zemlja napreduje ekonomski, znanstveno i kulturno. Ako nam uspije da u tome damo svoj doprinos, da se ‘ownership’ shvati na ovaj način a ne da neko pod tim podrazumijeva gledanje u svoje vlastite džepove, nego brigu o državi i građanima, tada bih bio zadovolja”, poručio je Schmidt u intervjuu za DW.