U svom prvom obraćanju Ujedinjenim nacijama, američki predsjednik Joe Biden obećao je saradnju sa saveznicima kroz “odlučujuću deceniju za naš svijet”.
Njegova uvjeravanja dolaze usred napetosti sa saveznicima uzrokovane američkim povlačenjem iz Afganistana i velike diplomatske svađe s Francuskom oko dogovora o podmornicama.
SAD su također objavile da će udvostručiti svoja obećanja o finansijskoj pomoći za borbu protiv klimatskih promjena do 2024.
Potvrđujući svoju podršku demokratiji i diplomatiji, Biden je rekao: “Moramo raditi zajedno kao nikada prije.”
76. Generalna skupština u New Yorku održava se u kontekstu klimatske krize i pandemije koja se događa jednom u stoljeću, a oba događaja su zaoštrila globalne podjele, piše BBC.
Biden se u svom izlaganju založio za saradnju na ovim frontovima, rekavši: “Bilo da se odlučimo boriti za zajedničku budućnost ili ne, to će uticati na naredne generacije. Jednostavno rečeno, stojimo, po mom mišljenju, na prekretnici u historiji.”
“SAD su spremne raditi sa bilo kojom državom”
Njegovo obećanje o povećanju finansiranja za pomoć protiv klimatskih promjena za zemlje u razvoju na 11,4 milijarde dolara do 2024. znači da će SAD ponuditi nešto više od polovice novca koji je obećala Evropska unija.
Razvijenije zemlje obećale su osigurati 100 milijardi dolara godišnje do 2020. godine kako bi pomogle siromašnijim državama u suočavanju s klimatskim promjenama, ali to još uvijek nije postignuto.
Biden je u utorak naglasio da SAD “ne traže novi Hladni rat ili podjelu svijeta” usred tekućih tenzija između SAD -a i Kine.
Biden je rekao da su Sjedinjene Američke Države “spremne raditi sa bilo kojom državom koja istupi i teži mirnom rješavanju zajedničkih izazova, čak i ako imamo velika neslaganja u drugim oblastima“.
Komentarišući povlačenje iz Afganistana, koje su kritizirali saveznici u zemlji i inostranstvu, Biden je rekao da “vojna moć mora biti naše posljednje utočište“.
Biden je napravio neočekivane poteze od kada je došao na poziciju
Svjetski lideri u sukobu s bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom nadali su se stabilnijoj i pouzdanijoj Americi pod vodstvom njegovog nasljednika – ali posljednji vanjskopolitički potezi trenutnog predsjednika su učinili da se mnogi ne osjećaju ugodno.
Nedostatak koordinacije SAD-a tokom izlaska iz Afganistana nakon dvije decenije rata dovelo je do međunarodne trke za evakuaciju. Misija NATO-a u vrijeme povlačenja sastojala se od trupa iz 36 zemalja, od kojih tri četvrtine nisu bile Amerikanci.
Prošle sedmice, trilateralni sporazum između SAD-a i Velike Britanije o isporuci nuklearnih podmornica Australiji razbjesnio je Francuze, koji su imali vlastiti petogodišnji ugovor za izgradnju podmornica za Australce. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian opisao je sporazum kao “zabijanje noža u leđa“, a opozvani su i najviši francuski diplomati u obje zemlje.
Bidenova administracija također je doživjela međunarodne kritike zbog navodnog američkog gomilanja vakcina protiv virusa Covid-19 i jednosmjernih ograničenja putovanja.
“SAD će predvoditi borbu protiv svih izazova”
Na kraju svog prvog obraćanja, Biden je obećao da će SAD predvoditi svijet.
“Predvodit ćemo borbu sa svim najvećim izazovima našeg vremena, od Covida do klime, ljudskog dostojanstva i ljudskih prava, ali nećemo to raditi sami“, rekao je.
“Mi ćemo prevoditi borbu sa svojim saveznicima … sa svima onima koji vjeruju kao i mi.”
Nazivajući ovo “prekretnicom u historiji“, Joe Biden je u svom govoru UN -a izložio ambiciozan međunarodni plan.
Obećao je da će SAD raditi sa svijetom na okončanju pandemije Covid-19, rješavanju klimatskih promjena, odbrani ljudskih prava, jačanju međunarodnog sistema i smanjenju nejednakosti u prihodima.
Predsjednik je napomenuo da ovi izazovi ne podliježu rješenjima koja se oslanjaju na “silu oružja“.
To je možda izazvalo podsmjehe Francuza, koji su još uvijek zabrinuti zbog gubitka više milijardi dolara vrijednog ugovora o naoružanju s Australijom, koji su preuzele SAD.
U Bidenovom govoru se nije spomenuo taj spor, fokusirajući na američku spoljnu politiku koju vidi kao prelazak iz “nemilosrdnog rata” u “nemilosrdnu diplomatiju“.
Nakon što se dotakao globalnih žarišta poput Irana, Jemena, Sjeverne Koreje i Palestinaca, rekao je da ne želi novi Hladni rat ili svijet podijeljen na “krute blokove“, što je sigurno bilo usmjereno na Kinu.
To obećanje će biti testirano jer SAD nastavljaju stvarati diplomatske saveze naizgled osmišljene da obuzdaju širenje kineskih ambicija – saveze i sporazume koji, poput nedavnog događaja sa Francuzima, možda neće uvijek odgovarati američkim saveznicima.