Ljetno računanje vremena završava u noći na nedjelju, 31. oktobra, u 3 sata ujutro, i počinje zimsko računanje, što znači da se kazaljka na satu mora vratiti jedan sat unatrag, odnosno s 3 na 2 sata.
U skladu s Uredbom, ljetno računanje vremena u 2021. završava 31. oktobra u tri sata, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u tri sata računa kao dva sata.
Vraćanjem na zimsko računanje vremena sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti, pa će dani imati manje svjetla u popodnevnim satima.
U noći kada se vraćaju kazaljke ljudi će, pak, moći spavati jedan sat duže.
Pomicanje sata je svakoj državi oduvijek bilo na izbor – ne postoji nikakav zakon koji govori da se sat mora micati.
Trenutno većina europskih zemalja i skoro cijela Sjeverna Amerika pomiču sat dva puta godišnje, dok se ostatak svijeta odrekao pomicanja sata ili ga čak nikad nisu ni pomicali.
Zašto uopće pomičemo sat?
Prva osoba koja je predložila mijenjanje vremena bio je Benjamin Franklin 1784. jer ga je frustrirao gubitak dnevnog vremena ljeti.
Njegova ideja u tom trenutku nije zaživjela, tek su je početkom 20. stoljeća prihvatili Nijemci.
U tom periodu, energija koja je bila ušteđena pomicanjem sata nije bila mala stvar – ni ekološki, a ni financijski.