Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt izjavio je da je za dijalog različitih subjekata u Federaciji BiH, ali i da preferira korisnu pomoć svih susjednih zemalja u rješavanju krize u BiH, kao i da su mu, u tom smislu, veoma korisni razgovori sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
“To je od velike pomoći i dobro je što ne moram da se predstavljam predsjedniku Vučiću ili drugim političkim liderima iz Srbije jer sam i prije bio ovdje. Beograd i Sarajevo su vazdušnom linijom blizu i ukoliko bude potrebe razgovaraćemo u zavisnosti od situacije. Vidjećemo. Volim da dolazim u Beograd“, rekao je visoki predstavnik.
Schmidt je za agenciju Tanjug, na pitanje da li se kriza u BiH može riješiti dijalogom ili se računa da je rješenje pritisak na Republiku Srpsku i Milorada Dodika, rekao da bi razgovor unutar BiH, ali i RS, bio poželjan.
On taj razgovor vidi prije svega sa, kako kaže, političarima koji se ne slažu sa Dodikom, a kojih u tom entitetu ima dosta.
“Problem nije u dijalogu međunarodne zajednice i njega (Dodika), mnogi ljudi razgovaraju sa njim, a ja sam pozvao njega i dosta važnih ljudi ga je pozvalo da razgovara sa mnom. Moramo da razgovaramo u ime dobrog razvoja zemlje i uopšte ne odbijam prijedloge zato što dolaze iz RS. Ja moram da budem neutralan“, rekao je Schmidt.
Pozvao je Dodika da se, kako kaže “spusti na zemlju“.
Kako je rekao, akteri žele da razgovaraju, ali da međunarodna zajednica ne može da mu ponudi da razgovara samo sa njim, jer, kaže, u Republici Srpskoj ima dosta drugih političara i oni se svi ne slažu sa srpskim članom Predsjedništva BiH.
Na pitanje da li sebe, s obzirom na osporavanja njegovog legitimiteta, vidi kao čovjeka koji može da razriješi aktuelnu krizu u BiH, Schmidt kaže da on može da doprinese rješenju na najbolji mogući način.
“Ovo ne bi trebalo da se personalizuje. Ja sam ovdje 100 dana, imam dosta političkog iskustva i politički sam posvećen rješavanju problema. Ubijeđen sam da treba da doprinesem ovome onoliko koliko mogu, ali to neće vrijediti bez pomoći drugih. Problem je što političari pričaju sa političarima, a trebalo bi ljudi sa ljudima“, kazao je Schmidt.
Komentarišući izjavu komandanta vojne misije EUFOR u BiH, austrijskog generala Aleksandera Placera da u izjavama srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika ne vidi “nikakvu klasičnu vojnu prijetnju”, kao i da međunarodna zajednica teško može da spriječi vraćanje na više vojski, i pitanje je šta je onda sporno u tome što Republika Srpska želi da povrati tu nadležnost, Scmidt kaže da cijeni Placerovo mišljenje, ali da bi o tome trebalo da se razgovara.
“Cijenim mišljenje generala Placera i složio bih se sa njim da ne postoji nikakva stvarna vojna prijetnja, ali ako pogledate zakonodavne akte, sporazume o prenosu koji stoje u Dejtonu i koji podrazumijevaju jedinstvenu vojnu strukturu, iz kojih se ne možete jednostrano povući i to je pitanje koje je Placer spominjao, treba da se razgovara. Naš stav je ‘jedna država jedna vojska’, ne želimo da imamo više vojski jer to nije dobra ideja, iz mnogo razloga, uzimajući u obzir posljednjih 30 godina i znam da Placer ima isti stav“, rekao je Scmidt.
Govoreći o poređenju situacije u BiH sa Kosovom i Metohijom, Schmidt kaže da te dvije situacije nisu za poređenje, jer BiH ima drugačiju strukturu i drugačije izazove.
“Znam da su obje zemlje u fokusu Srbije zbog srpskog stanovništva, međutim, izazovi na Kosovu su drugačiji. BiH je na putu ka evrointegracijama. Više se tu radi o ispunjenju obećanja, nema situaciju na granicama kao Kosovo“, rekao je Schmidt za Tanjug.
Christian Schmidt je rekao da to što na sednici SB UN nije lično predstavio izveštaj o BiH i što je na toj sednici usvojena rezolucija u kojoj se ne pominju OHR i visoki predstavnik, ni na koji način ne utiče na njegovu poziciju u međunarodnoj zajednici.
Schmidt je tako odgovorio na pitanje da li je njegov legitimitet kao visokog predstavnika u BiH doveden u pitanje, nakon što mu nije omogućeno da lično pročita izvještaj i nakon što je izglasana rezolucija kojom se produžava mandat Eufora i u kojoj se ne pominju OHR i visoki predstavnik.
“Ono što je važno jeste da sam ja podnio svoj izvještaj. S tim što sam ovako dobio više priznanja i opservacija za izvještaja nego da sam ga predstavljao uživo. Ali to je u redu i ni na koji način ne utiče na moju poziciju u međunarodnoj zajednici. Stvari koje sam smatrao da treba da kažem, rekao sam i napisao“, rekao je Šmit.
Na pitanje zašto mediji komentarišu ishod odluke SB UN u kategorijama “pobjednik” i “gubitnik” sa jedne strane, a sa druge je vide kao kompromis neistomišljenika, Šmit kaže da nema pobjednika i gubitnika i da je situacija veoma jasna.
“Veoma je važno reći da nema pobjednika i gubitnika, to je samo veoma jasan opis situacije onakve kakva jeste. Dosta ljudi u regionu je veoma posvećeno tome da ne dođe do eskalacije situacije. Dopustite i da ih imenujem. To su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i drugi odgovorni ljudi koji moraju da se nose sa mnogim stvarima. Rekao bih možda da ima više pobjednika. Ne bi trebalo da bude više eskalacija niti referenci na prošla vremena“, ocijenio je Schmidt.
Komentarišući primjedbe iz Republike Srpske da njegov izvještaj izgleda kao da ga je pisao lider SDA Bakir Izetbegović, Schmidt kaže da ne zna šta Izetbegović piše ili misli, ali da je izvještaj njegov i da se u njemu fokusirao na pitanja Federacije u kojima ima najviše izazova.
“Saradnja ljudi nikako nije zavjera. Pojedinačno sam istakao gospodina Dodika. Nismo dio političke igre, mada političari vole da igraju igre, ali bih volio da kažem da je suviše ozbiljno za ljude da nastavimo. Znam Izetbegovića, ali vas uvjeravam da ni on ni gospodin Dodik nisu doprinjeli mom izvještaju“, rekao je Schmidt.