Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, uputio je pismo državnim parlamentarcima, u kojem je naveo nekoliko interesantnih stvari kada je u pitanju Zakon o zabrani negiranja genocida u BiH.
Naime, Schmidt od državnih parlamentaraca traži da usvoje “svoj” zakon kojim će se zabraniti negiranje u našoj zemlji, a Schmidt je u tom slučaju obećao povlačenje zakona kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.
“Pozivam vas da u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojite zakon kojim bi se zabranili određeni oblici govora mržnje, uključujući i negiranje svakog genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca“, rekao je Schmidt.
Ističe kako se međunarodna zajednica obavezala na osiguravanje poštivanja potreba za humanim postupanjem.
“Tokom posljednjih 150 godina, međunarodna zajednica se obavezala da će uspostaviti pravila za izbjegavanje sukoba i utvrditi humanitarne standarde koji se primjenjuju tokom rata i sukoba obilježenih nasiljem, kako bi se osiguralo poštivanje potreba za humanim postupanjem i vodila briga o osobama koje su se našle u ratnim okolnostima“, kazao je on.
Dodao je kako negiranje jasno utvrđenih činjenica utiču na mogućnost društva da se souči sa kolektivnom proslošću.
Također, Schmidt je istakao kako negiranje genocida i ratnih zločina predstavlja nastavak zlostavljanja žrtava.
“Izmjene Krivičnog zakona BiH donesene u julu 2021. godine zasnivaju se na principu očuvanja temeljnih vrijednosti. Zakonodavni akti mogu ostvariti svoj potencijal u smislu promoviranja mira i pomiranja jedino ukoliko, paralelno s njima, u društvu postoji osnovni koncenzus, kao i zajednička spremnost da se pokaže razumjevanje i saosjećanje, posebno među mladim ljudima koji su sljedeća generacija“, istakao je Schmidt u svom pismu.
Državnim parlamentarcima je poručio da neće biti lako usvojiti “vlastiti” zakon kojem se zabranjuje negiranje.
“Poželjno je koristiti demokratski institucionalni proces. To neće biti lako i zahtjevat će da se u Parlamentu i u društvu izvrši trezvena priprema koja će biti okrenuta ka postizanju koncezusa. To zahtjeva angažman koji se neće ograničiti samo na političke predstavnike.
U vezi s tim, ocijenio bih namjeru Parlamenta da se izmjene Krivičnog zakona donesene odlukom visokog predstavnika zamijene zakonom koji će donijeti Parlamentarna skupština BiH. Bit ću spreman da ukinem postojeći Zakon kada na snagu stupi novi zakon usklađen s evropskim i međunarodnim standarima koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH“, kaže on.
U zaključku svog pisma, Schmidt je rekao kako se zakon ne odnosi na kolektivnu etničku skupinu, već isključivo na pojedince.
Dodao je da se on, također, odnosi na žrtve svih etničkih pripadnosti.