Naučno tijelo Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo i Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo za praćenje i analizu situacije izazvane novim koronavirusom (SARS CoV-2) u toku COVID-19 pandemije formirano je 10.04.2020 godine.
Prvi sastanak Naučnog tijela održan je 14. aprila 2020. godine na kojem je dogovorena dinamika, procesi, metodologija i diseminacija rezultata rada.
Naučni savjet predlaže uspostavu sistemskog okvira za kontrolu COVID-19 u Kantonu Sarajevo kroz sljedećih 10 prijedloga i zahtjeva:
1. Osnovna misija formiranoga Naučnoga savjeta za praćenje i analizu situacije izazvane SARS-COV-2 virusom će biti analiza sadašnjih i budućih znanstvenih činjenica i tendencija u ovoj oblasti, njihova primjena unutar znanstvene i stručne zajednice Kantona Sarajevo, procjena i optimiziranje kapaciteta za uključivanje znanstvene zajednice Kantona Sarajevo u svjetske znanstvene trendove vezane za borbu protiv pandemije SARS-COV-2 virusa, a shodno uputstvima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i svjetske znanstvene zajednice.
Također, Naučni savjet ima madat da pruža naučne i stručne sugestije Ministartvu zdravstva, Vladi Kantona Sarajevo, Civilnom štabu Kantona Sarajevo koje bi tekuće aktivnosti koje se sprovode u Kantonu, a koje su usmjerene ka usporavanju širenja SARS-COV-2, optimizirale shodno novim dostupnim znanstvenim spoznajama.
Na kraju, Naučni savjet će pratiti i sistematizirati naučne objave u vezi sa istraživanjima SARS-COV-2 i dostavljati ista svim zaintersovanim stranama u BiH, i to sa ciljem odbacivanja panike, improvizacija i zabluda u vezi sa samom epidemijom i aktivnostima koje se sprovode u njenom suzbijanju.
Predlažemo i formalne kontakte Naučnoga savjeta sa predstavnicima medija u vidu kratkih sedmičnih informacija, naučno popularnoga karaktera, kojima bi se šira javnost informirala o stvarnim znanstvenim studijama i rezultatima, čime bi se izbjeglo širenje panike, lažnih vijesti i svega onoga što u biti otežava pravovremeno i tačno informiranje stanovnika Kantona Sarajevo o COVID-19 pandemiji!
Predlažemo da naučni savjet postane „scientific hub“ za podršku donošenju odluka.
2. Epidemiološki nadzor, kao ključna aktivnost za razumijevanje bolesti i evaluaciju učinaka mjera za njeno suzbijanje, predstavlja kontinuirano i sistematično prikupljanje, analizu, interpretaciju i diseminaciju epidemioloških podataka, pri čemu treba imati na umu i njihovu vremensku zastupljenost i prostornu rasprostranjenost.
Konačni cilj nadzora jeste primjena ovih podataka u cilju prevencije i kontrole bolesti. Sistem nadzora podrazumijeva postojanje funkcionalnih kapaciteta za prikupljanje podataka, njihovu analizu i razmjenu. Postojeći sistem hitno treba pojednostaviti i učiniti funkcionalnim, transparetnim, lako razumljivim i provodivim.
U tom smislu, predlažemo korištenje expertnog sistema za praćenje, prevenciju i koordinaciju sprečavanja širenja COVID-19 (Epidemiološki lokacijsko-obavještajni sistem) razvijen od strane ekspertnog tima ANUBIH. Sistem je namijenjen prvenstveno ekspertima i profesionalcima iz oblasti zdravstva i služi za praćenje epidemije, biostatističku analizu, prijedlog mjera za kontrolu širenja zaraze i njihovu evaluaciju, te izvještavanje u cilju donošenja boljih odluka.
On bi se koristio za ocjenu postojećeg sistema epidemiološkog nadzora, te davanje preporuka za njegovo poboljšanje. Ključno je u predstojećem periodu redovno evaluirati epidemiološki nadzor (pasivni-rutinski nadzor, laboratorijski nadzor, hospitalni nadzor i nadzor kroz domove zdravlja, praćenje kontakata).
3. Praksa dijagnostičkog testiranja, kao jedan od segmenata epidemiološkog nadzora, koja je do sada realizirana djelimično ispunjava inicijalne preporuke SZO. Raduje činjenica da se u broj testiranja u KS donekle pojačava.
Međutim, sadašnje preporuke iste institucije su jasne – obim i dijapazon testiranja mora biti značajno povećan! S tim u vezi, mobilizacija svih dostupnih resursa u Kantonu Sarajevo koji mogu sudjelovati u ovom testiranju mora biti realizirana, bez odlaganja! Ciljani broj testova za populaciju Kantona Sarajevo trebao bi biti 20.000+ u naredne tri sedmice.
Predloženi način testiranja sugeriranog broja uzoraka u roku od tri sedmice će omogućiti dobijanje realnije epidemiološke slike u kantonu (incidenca i prevalenca) i značajno spriječiti širenje bolesti putem asimptomatskih i presimptomatskih slučajeva, što je ključno u ovoj fazi širenja epidemije.
Konzistentna primjena ovog sistema uz ostale mjere fizičkog distanciranja i izolacije će omogućiti podatke i informacije s kojima se može sa više sigurnosti naučno predvidjeti dalji tok epidemije i procjena učinkovitosti dosadašnjih mjera.
Kompleksni prediktivni modeli, kojima se na osnovu lokalnih parametara, predlažu rješenja su od iznimnog značaja. U ovoj fazi epidemije (rastuća incidenca) neophodno je nastaviti testirati sve individue koje ispunjavaju kriterije definicije slučaja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Za primjer, istraživanja koja bi obuhvatila ljude koji ne spadaju u skupinu onih jasno povezanih sa nekim od postojećih žarišta, a u cilju ustanovljavanja prisustva i transmisije SARS-COV-2 virusa u populaciji ili njenim dijelovima koja nije bilo moguće detektovati postojećim sistemom.
U tom smislu predlažemo da se hitno obezbjede fondovi za genetička i serološka testiranja kojima bi se u relativno kratkom roku mogao napraviti skrining populacije – nacionalne studije sa ciljem procjene trenutno stečenog „populacijskog imuniteta“, sentinel skupina itd.
Veoma je važno uključiti i veterinarski nadzor u regularni nadzor i pitanje o potencijalnoj izloženosti kućnih ljubimaca, insekata kao prenosicoa bolesti, prenošenje virusa putem hrane i eventualno prisustvo virusa u domaćim i divljim životinjama.
5. Organizaciju dijagnostičkog testiranja predlažemo po sljedećem:
• urgentno testiranje (organizirano 24/7) svih individua po definiciji slučaja za COVID-19 SZO i svih pacijenata koji zahtjevaju hitne i druge bolničke tretmane, a koji mogu biti rizični kao potencijalni izvori zaraze za osoblje i druge pacijente u bolničkim kompleksima.
• epidemiološko testiranje (organizirano u redovnim radnim terminima) s ciljem skrininga detektovanih žarišta i pojedinaca direktno i indirektno povezanih sa istim (asimptomatski i presimptomatski slučajevi) sa ciljem sprečavanja izloženosti zdravih individua i umanjenja širenja zaraze.
• naučno – istraživačko testiranje (ljudi, životinje, prostori, hrana) sa ciljem utvrđivanja karakteristika uzročnika i predlaganja efikasnijih mjera i dalje prevencije, kao i efikasnosti dijagnostičkih testova koji se pojavljuju na globalnom tržištu, a zbog urgentnosti u primjeni ne prolaze naučnu validaciju.
6. Neophodna je stalna saradnja i koordinacija aktivnosti dijagnostičkih laboratorija sa ciljem obezjeđenja kontinuiteta rada, razmjene informacija i resursa.
Javnost mora imati povjerenje u sistem dijagnostičkog testiranja i testirani moraju imati pravovremenu infomaciju o rezultatima.
Centralna laboratorija za COVID -19 u sadašnjem momentu je laboratorija KCUSa i njena ulogu u sistemu Federacije BiH definisana je federalnm zaonodavstvom.
U KS predlažemo sljedeći laboratorijski sistem:
• urgentna testiranja realizirati isključivo preko KCUSa i Opće bolnice Abdulah Nakaš;
• epidemiološka testiranja realizirati preko zvaničnih laboratorija KCUSa, Opće Bolnice i Veterinarskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu koji su u potpunosti kapacitirani za provođenje SZO preporučene metode.
• naučno istraživačka testiranja hitno podržati preko naučnih fondova za sve zainteresirane naučne ustanove u KS. Neophodno je raditi na što je moguće bržem dobijanja potpune sekvence virusa izoliranog iz pacijenata na području cijele BiH, u svrhu utvrdjivanja mogućeg postojanja različitih sojeva, kao i porijekla agenta na teritoriji BiH.
7. Predlažemo da sistem prikupljanja svih epidemioloških podataka, uključujući dijagnostičke rezultate, interpretacije rezultata testiranja i dalje akcije sa pozitivnim slučajevima bude uspostavljen na bazi iskustava i praksi iz R Hrvatske, Austrije i Njemačke.
Uzimanje podataka i uzoraka za epidemološka testiranja inicira ambulanta porodične medicine i Hitna pomoć.
Treba oprezno i jasno razmotriti i ulogu privatnih zdravstvenih organizacija. Epidemiološke službe Kantonalnog Doma zdravlja i/ili Zavoda za javno zdravstvo će organizarati popunjavanje anketa, uzimanje i dostavu uzoraka do laboratorije i to na tri načina: kućna posjeta; ambulantno (ako je pacijent već tamo iz drugog razloga) i uspostava drive in sistema.
Rezultati testiranja (za uzorke dostavljene ujutro u laboratorij) trebaju biti raspoloživi ljekaru koji je inicirao testiranje i epidemiologu koji prati slučaj ili grupu u roku od najkasnije 24 sata. Dalji postupak za pozitivne rezultate preuzima nadležni epidemiolog.
Glede znanstvenih populacijskih istraživanja sistem prikupljana nasumično odabranih dobrovoljnih davatelja bi osmislio voditelj projekta u suradnji sa znanstvenom institucijom koja bi realizirala projekat. Sve upitnike hitno doraditi u skladu sa medjunarodnim standardima. Apelujemo: zaštitite, opremite i dijagnosticirajte zdravstveno osoblje na vrijeme, ako se zaraze, svi ostali su u opasnosti.
8. Infekcija sa SARS-COV-2 ima relativno dugu inkubaciju u odnosu na druge viruse sa sličnom simptomatologijom, ali je evolucija bolesti iznenađujuće brza u određenom danu infekcije, iako klinička slika to ne pokazuje i ne daje dojam težine bolesti.
Težini bolesti dodaju se sekundarne infekcije koje se relativno brzo razvijaju iza četvrtog na peti dan simptoma povišene temperature , koje opet u kliničkoj slici tad nemaju jasne manifestacije.
Određeni parametri laboratorijsko-radiološki mogu pomoći, jer odstupaju od normale već u tom ranom periodu i ukazuju na predstojeću bržu progresiju. Zbog toga je, u cilju pravovremenog postavljanja dijagnoze COVID – 19 infekcije, procjene stanja oboljelih i spašavanja ljudskog života ( kasna hospitalizacija je uzrok povećane smrtnosti), neophodno:
• provoditi intenzivan klinički nadzor na Prvoj liniji, uz provjeru određenih parametara, čije odstupanje će pomoći u odluci za hospitalizaciju i pravovremeno uključivanjke adekvatne terapije.
• Zato je važno odvojiti febrilne volesnike, klasificirati po danima, one koji su već 4-5-6- dana visoko febrilni (≥38) uputiti infektologu, radi provjere parametara iz krvi i RTG pluća.
• ostalim dati zadatak za mjerenje temperature (ujutro/uvečer) toko 4 dana, peti dan da se jave na kontrolu ukoliko se održava povišena temperatura uz pojavu drugih simptoma.
9. Smatramo da je u ovome periodu neophodno u suradnji sa postojećim javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama obezbijediti kontinuitet sprovođenja rutinskih biohemijskih i molekularno genetičkih testova koji su usljed vanrednoga stanja opravdano značajno smanjene u obimu u laboratorijama KCUSa, Opće Bolnice i Domova zdravlja.
Nadalje, moramo biti svjesni nedostatnog broja epidemiologa zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama, te predlažemo hitnu jasnu procjenu stanja, obuku tehničara za uzimanje uzoraka i anketiranje i pohranjivanje podataka u raspoloživi informacioni sistem.
Ljekari penzioneri (i psiholozi, psihijatri, veterinari i ostale struke) mogu se dobrovoljno aktivirali, te pružati telefonske usluge, čime će se rasteretiti zdravstveni sistem.
Dosad je akcenat nabavke bio na reagencijama za testiranje, manje na reagencijama za izolaciju RNK, a potpuno je izostala nabavka plastike i drugog potrošnog materijala.
Sugeriramo pravljenje procjene stanja, potrošnje i potreba laboratorija za održavanje kontinuiranog procesa testiranja. Neophodno je osigurati kompatibilnost nabavljenih reagencija i potrošnog materijala sa postojećim instrumentima i praksama.
Zbog toga smatramo da bi ekspertno tijelo trebalo davati mišljenje o narudžbama i kompatibilnosti potrošnih materijala sa postojećom opremom.