Kremlj je danas saopštio da proklamirani cilj Ukrajine – vraćanje Krima pod svoju kontrolu – predstavlja “izravnu prijetnju” Rusiji, prenosi AFP.
Podsjećaju da je Rusija taj poluotok anektirala 2014. te da su odnosi dvije zemalje došli do tačke usijanja.
“Na to gledamo kao na izravnu prijetnju usmjerenu prema Rusiji“, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov aludirajući na izjave ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
On je u srijedu u parlamentu rekao da “oslobođenje Krima treba ostati cilj i filozofija Ukrajine“.
Zelenski je govorio o diplomatskim naporima, a ne o vojnoj intervenciji, dodaje AFP.
No za Kremlj “tako formulirana izjava naravno da znači da je Kijev spreman upotrijebiti sva sredstva, uključujući i silu, kako bi posegnuo za ruskim teritorijem“.
Osudivši “agresivnu retoriku” ukrajinskih vlasti, Peskov nije isključio vojnu operaciju Kijeva na istoku zemlje.
“Vjerojatnost ukrajinske vojne akcije na separatističkom istočnom dijelu zemlje i dalje je velika“, rekao je Peskov dodavši da su na liniji razgraničenja provokacije sve učestalije te da Rusiju to “uvelike zabrinjava”.
Također je optužio Kijev da ne poštuje sporazume iz Minska potpisane 2015. godine.
Moskva odlučno odbacuje optužbe da je ratno nastrojena i zauzvrat optužuje Ukrajinu da predstavlja “prijetnju” Rusiji, a da se NATO želi proširiti sve do njezinih granica.
Lavrov: Europi prijeti scenarij iz noćne more
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je, pak, da bi se Europa mogla vratiti onome što je nazvao scenarijem “noćne more vojnog sukoba“.
Na europskoj sigurnosnoj konferenciji u Švedskoj Lavrov je iznio ideju o novom europskom sigurnosnom paktu kako bi pokušao zaustaviti širenje NATO-a dalje na istok, prenosi BBC.
Američki državni tajnik Antony Blinken upozorio je na “ozbiljne posljedice” ako Rusija krene u sukob s Ukrajinom. Sastanak se održava u trenutku kada Rusija gomila vojsku u blizini ukrajinske granice. Ukrajina kaže da je Rusija ondje sakupila više od 90.000 vojnika.
Moskva poriče da priprema napad na Ukrajinu i optužuje Kijev za vlastito vojno jačanje. Kako tenzije rastu, Rusija je u četvrtak priopćila da je uhitila trojicu osumnjičenih agenata ukrajinske sigurnosne službe.
Jedan od njih trojice optužen je za planiranje terorističkog napada, dok su druga dvojica pokušavala prikupiti obavještajne podatke, priopćila je ruska Federalna sigurnosna služba.
Amerika zaprijetila Rusiji
Sjedinjene Države u srijedu su pozvale Rusiju da povuče svoje vojnike s ukrajinske granice, upozorivši da bi ruska invazija mogla utjecati na donošenje sankcija koje će Moskvu pogoditi teže od svih dosad nametnutih.
“Ne znamo je li predsjednik Putin donio odluku o invaziji. No znamo da je spreman kako bi, odluči li tako, naum mogao ostvariti u kratkom roku“, rekao je američki državni tajnik Antony Blinken .
“Odluči li se Rusija za konfrontaciju kada je posrijedi Ukrajina, mi ćemo, a to smo već jasno dali do znanja, odlučno odgovoriti, a odgovor će uključivati i niz snažnih gospodarskih mjera od čije smo se primjene ranije suzdržavali.”
Blinken je to kazao u latvijskome glavnom gradu Rigi, nakon savjetovanja s ministrima vanjskih poslova NATO-a i Ukrajine o tomu na koji način odgovoriti na, kako tvrdi Kijev – rusko gomilanje više od 90.000 vojnika blizu ukrajinske granice.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da, upotrijebi li Rusija silu protiv Ukrajine, savez raspolaže nizom opcija, među kojima su ekonomske, financijske i političke mjere.