Prema evropskim standardima, ukoliko domaćinstvo troši više od 10 posto svojih prihoda za energiju, siromašno je.
U BiH, oko 70 posto stanovništva troši više od 10 posto za plaćanje računa za električnu i toplotnu energiju.
Pokazala je ovo analiza koju je radio Caritas i Centar za ekologiju i energiju Tuzla.
Urađeno je anketiranje 10.000 domaćinstava u šest opština u Tuzlanskom kantonu koja izdvajaju više od 15 posto dohotka za energiju, piše N1.
Analizirane su dvije grupe domaćinstava. Prva ima mjesečna primanja ispod 700 KM te izdvaja 20 posto toga za energiju. Druga ima primanja ispod 870 KM te izdvaja 15 posto za energiju.
Razlozi su stare kuće, objekti bez izolacije, loša stolarija, vlaga, nezagrijavanje cijelog prostora. Problem su i stari kućanski aparati, nedostatak određenih kućnih mašina, klima uređaja i sličnih jer to smatraju luksuzom.
“Savjetovali smo ih da smanje potrošnju i nakon godinu dana smo napravili kontrolne posjete domaćinstvima i ponovo prikupili njihove potrošnje. Ustanovili smo da su, nakon tako jednostavnih mjera, podjele LED sijalica, savjeta, materijala, smanjili potrošnju za preko 4,5 posto na uzorak od 10.000. U KM je to 320.000 KM na godišnjem nivou su uštedila ta domaćinstva”, kazala je Džemila Agić, Centar za energiju i ekologiju Tuzla.
“Mi zaista želimo nastaviti u ovom sektoru. Drago nam je vidjeti saradnju opština. Grad Tuzla je veoma zainteresovan da radi na ovome. Da se promjeni, ne samo fizičko ponašanje ljudi, već i u njihovim glavama. To je veoma važno”, kazao je Daniel Bronkal iz Caritasa.
U BiH nije definisan termin ugroženog potrošača
Hrvatska i Srbija su davno defininisale ovu pojavu i kriterije te termin ugroženog potrošača dok u BiH to nije slučaj. Iz Caritasa ističu da je njihov cilj, kao i Ujedinjenih nacija, smanjiti siromaštvo.
Ali kako to učiniti u BiH?
“Moramo taj fenomen energetskog siromaštva osvijetliti. Staviti ga na sto, izvući ga. Nakon toga institucionalizirati. Jer mi nemamo nigdje, ni u jednom zakonu i propisu, definisano energetsko siromaštvo, niti kao pojavu niti kao problem. Tek nakon toga, možemo pričati o konkretnim mjerama”, kazao je Fuad Imamović iz Caritasa Švicarska.
Konkretnih mjera, ipak, ima, makar kroz ovakve projekte. Pa su tako škole u Priluku u Živincama i u Maoči u Srebreniku, dobile geotermalne toplotne pumpe.
“Uštede na energiji su od četiri do pet puta veće u odnosu na raniji period. Svakako sa druge strane, imamo situaciju da je u tim područnim školama, samo zagrijavanje i temperatura u objektu, puno bolja nego je to bilo ranije”, kazao je Elmir Tukić iz Ministarstva obrazovanja TK.
U borbi protiv bilo kakvog siromaštva, pa i ovog, potrebno je da gradovi i opštine odvoje sredstava, da se uključe viši nivo vlasti, osmisle programi sufinansiranja i plan podrške, a posebno je nužna edukacija i kampanja o primjeni energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije za sve građane.
Jer za izlazak iz energetskog siromašta, nije potrebno samo gasiti svjetlo za sobom.