Određeni ciljevi koji nisu ostvareni 1990-ih sada zauzimaju svoj prostor u Bosni i Hercegovini, koja se sada nalazi u začaranom krugu.
Za ovakvo stanje krivi su politički lideri koji koriste ovo stanje za ostvarivanje vlastitih ciljeva, dok Mađarska daje podršku “korumpiranom lideru Miloradu Dodiku koji zloupotrebljava moć u Republici Srpskoj”, neki su od zaključaka rasprave koja je održana u Komitetu za vanjske poslove Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva.
Baronesa Arminka Helić upozorila je kako “određeni ciljevi koji nisu ostvareni 1990-ih sada zauzimaju svoj prostor” te da se na isti način “nastoji ostvariti nezavisnost od Bosne i Hercegovine, odnosno dodatni konfederalni sporazum sa Srbijom”.
Istakla je kako smatra da su “domaći političari pokretači krize u Bosni i Hercegovini”.
“Dodik želi djelovati bez ikakvih posljedica po autokratsku vladavinu”
Majda Ruge, viša saradnica Evropskog vijeća za vanjske poslove u Berlinu, kazala je kako “nestabilnost u Bosni i Hercegovini dolazi, ne građana nego od političkih lidera, koji imaju svoj politički cilj”.
“Navest ću samo mišljenje iz 2019. godine kada su građani trebali reći šta je najveća prijetnja. Njih 32 posto kazalo je da je to organizovani kriminal, a tek 17 posto etnički sukobi. Politički lideri donose odluke da jačaju etničke podjele i donose te odluke prethodnih 15 godina. Cilj je da se Bosna i Hercegovina održi disfunkcionalnom i da to bude okruženje bez posljedica. Dodik želi djelovati unutar Republike Srpske i Bosne i Hercegovine bez ikakvih posljedica po autokratsku vladavinu, a da ne govorim o blokadi institucija”, kazala je Ruge.
Ona smatra da je problem i Ustav ovakav kakav jeste jer ne osigurava poticaj za saradnju i mir, već zadovoljavanje potreba grupa.
“Provodi se politički cilj da se grupe drže odvojeno”, dodala je.
Arnaut: Bosna i Hercegovina je u začaranom krugu, sankcije se trebaju proširiti
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Damir Arnaut, istakao je kako se Bosna i Hercegovina nalazi u začaranom krugu zbog korupcije koja se koristi da ometa razvoj.
Naglasio je kako je potrebno proširiti sankcije.
“Koruptivni politički lideri zloupotrebljavaju etničke priče za svoja koruptivna djelovanja. Neki su bili malo direktniji u svom pristupu dok je g. Dodik najodgovorniji za ovu situaciju. Doveo je do novog nivoa, da je došlo do nestabilnosti zemlje.
On je zaustavio djelovanje u parlamentu i to se nastavlja, čekajući nove izbore u oktobru. Mnogi su to uvidjeli kao problem i sada molim da se posvete nama. Pogledajte sankcije SAD. One se sada trebaju odnositi i na druge aktere, ali i da veći broj zemalja nametne sankcije. To bi trebale učini Velika Britanija i EU. Ali Dejtonski sporazum je zaista pomalo omogućio ovakav sistem, da država bude nefunkcionalna i na kraju da se obeshrabre građani, da se ne govori o politikama vladavine prava i ekonomiji.
Da bi se ovi procesi zaustavili, potrebno je iskoristiti prilike koje nam je pružio Evropski sud, čime se neće jačati etnoteritorijalni principi”, naveo je Arnaut.
Govoreći u uplitanjima “stranih elemenata”, baronesa Helić je kazala kako je Bosna i Hercegovina pod pritiskom regiona i da se upliću susjedne zemlje.
“U proteklih 10 godina Bosna i Hercegovina je postala interesantna tema za zemlje poput Kine, a naročito Rusiju. Godine 2014. ministar Lavrov je bio u posjeti regionu, Srbiji ponajviše, sedam puta. I predsjednik Putin i premijer su imali još tri posjete Srbiji, a Bosna i Hercegovina je postala tema od interesa jer se lako može držati u ovoj zoni sumraka i nestabilnosti.
Ali, sve to može i dalje da se pogorša, može se lako igrati s ovom zemljom. Dvije zemlje u regionu, naročito Srbija, pokazale su interes za Bosnu i Hercegovinu. Kada govorimo o širem regionu, imamo Rusiju koja daje sredstva da prijeti Bosni i Hercegovini, koja ometa proces euroatlantskih integracija, a ambasadori kažu da Rusija smatra Bosnu i Hercegovinu bližom NATO i to može biti prijetnja.
Ono što je iznenađenje, to je sad Mađarska koja je postala partner u ovoj destabilizaciji Bosne i Hercegovine jer podržava secesioniste, isto kao Slovenija i neki dijelovi Hrvatske”, kazala je Helić.
Podsjetila je kako je Bosna i Hercegovina 2006. godine bila “dijete razvoja nakon sukoba”, a da sada imamo nestabilno okruženje.
“Mađarska, Hrvatska i Rusija mogu blokirati pozitivne procese”
Roge je navela kako Mađarska, Hrvatska i Rusija koriste svoju moć u EU, odnosno Vijeću sigurnosti, i mogu je koristiti s ciljem blokiranja određenih procesa u Bosni i Hercegovini. Upozorila je da bi to mogle učiniti ako bi se odlučili za nametanje sankcija koje su već dva puta nametnute Dodiku.
“Mađarska je zaista pokazala da želi biti partner sličnim liderima na Zapadnom Balkanu. Prvo je to bio azil bivšem premijeru Sjeverne Makedonije Gruevskom, koji je htio izbjeći suđenje. Ista solidarnost pružena je Miloradu Dodiku.
To je korumpirani lider koji zloupotrebljava moć u Republici Srpskoj. Orban, kada je bio u posjeti, nakon što je NSRS usvojila zaključke o prenosu nadležnosti i napravila protustavne korake, otvoreno je podržao Dodika i obećao ekonomska ulaganja.
I javno je rekao da će Mađarska blokirati bilo kakav napor sankcioniranja Dodika na nivou EU. U Bosni i Hercegovini komesar Varhelji je razvodnio tu priču EU, on je prema medijskom izvještavanju imao sličnu ulogu prilikom posjete Bosni i Hercegovini, a Dodik je koristio Orbana”, kazala je Roge.
Istakla je kako “Hrvatska nije objektivni posmatrač niti nepristrani posrednik, kako se vrlo često voli predstavljati”.
Ona je podcrtala da i Srbija i Hrvatska koriste taktiku u kojoj zvanično podržavaju suverenitet Bosne, ali u stvarnosti podržavaju svoju lokalnu politiku za nacionalne sektore “koji nastoje dalje fragmentirati Bosnu i etnicizirati sistem donošenja odluka.”
“I mislim da je to kod Hrvatske najvidljivije po pitanju izborne reforme i nastojanja da progura agendu sestrinske stranke HDZ u Bosni i Hercegovini”, rekla je ona.
O spremnosti Hrvatske i Srbije da “sarađuju sa Rusijom”
Arnaut je upozorio kako su “aktivnosti Rusije u porastu”.
“Cilj Rusije je svakako spriječiti daljne integracije u NATO i EU ili preokrenuti takve procese tamo gdje se već odvijaju, poput Makedonije i Crne Gore”, izjavio je on.
Ocjenio je da, iako je uticaj Rusije “najzloćudniji”, pažnju treba obratiti i na druge zemlje koje ne propagiraju unapređenje vladavine prava i zapadnih vrijednosti.
“Zabrinut sam zbog sve većih napora Kine u pravcu širenja svog ekonomskog uticaja u bosanskom sektoru energetike, telekomunikacija i infrastrukture. Zapad bi trebao ulagati u one političke snage u Bosni i Hercegovini koje nisu spremne da kontrolu nad ovakvim strateškim resursima, strateškim oblastima, ostave kompanijama iz zemalja koje ne dijele zapadne vrijednosti, kao i u one koje su posvećene implementaciji evropskih standarda u pogledu sigurnosti, okoliša, zaštita rada i slično”, podcrtao je.
Također je rekao da treba uzeti u obzir i uticaj regionalnih aktera, posebno Srbije i Hrvatske.
“Njihova spremnost da rade sa Rusijom, posebno u slučaju Hrvatske koja je članica EU i NATO-a, na održavanju i jačanju etnoteritorijalnih aranžmana u Bosni je zaista nesavjesna,” rekao je, te dodao da prijedlozi zvaničnika Srbije i Hrvatske da zajedno sa predsjednikom Turske budu posrednici između etničkih grupa u Bosni i Hercegovini “ne služe samo dodatnom slabljenju institucija Bosne i Hercegovine, već su i pokušaj da se Bošnjacima nametne odnos sa Turskom koji ne postoji.”
Pojačavanje snaga NATO-a i EUFOR-a
Roge je dodala kako treba pojačati prisustvo NATO i EUFOR snaga u Bosni i Hercegovini, ali dobro utvrditi šta trebaju da rade i kako.
“Moramo imati različite scenarije. Jedan od njih je scenario gdje Dodik možda odluči da policijske agencije Bosni i Hercegovini više nisu dobrodošle na teritorij Republike Srpske. On potkopava mehanizme izvršenja institucija Bosne i Hercegovine. Ono što je nekadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdow radio, imao je na raspolaganju 32.000 vojnika i to je bio period najbolje saradnje. Ali moramo znati tačno šta trebaju raditi”, rekla je Roge.
Arnaut je potvrdio kako je potrebno pojačati NATO snage u Bosni i Hercegovini navodeći da bi jedna od lokacija za to, zbog položaja, trebao biti Brčko distrikt.
“Nema nikakvih smetnji za povećanje NATO snage jer je sjedište NATO-a u Sarajevu u skladu s odlukama Vijeća sigurnosti, ali zapadne zemlje moraju biti jedinstvene. Mandat EUFOR-a je produžen na 20 mjeseci i Rusija nije bila sretna zbog tog produžetka. Ali nije to snaga koja može odvratiti nekoga od nečega. U slučaju ruskog veta na nastavak misije ALTHEA moramo biti spremni”, kazao je Aranut.
“Sankcije su djelotvorne”
Roge kaže kako oni, koji su potencijalni predmet sankcija, ulažu napore da mobilišu saradnike poput Hrvatske i Mađarske kako bi se blokirale.
“Da nisu bile djelotvorne, Dodik ne bi ulagao taj politički kapital da pozove svoje saveznike da to blokiraju u Briselu i ne bi lobirao u Washingtonu, kao što to radi prethodnih godina. Sankcije, ako su dobro koordinisane, oslabit će političke aktere koji ugrožavaju državu, hrane nasilje i podjele. Ujedinjeno Kraljevstvo i saveznici moraju bliže pratiti ne samo sankcije, o čemu se razmišlja, već da se pažljivo prati kako ove političke stranke kontrolišu državna preduzeća i zapošljavanje.
Strateške sankcije moraju biti usmjerene na političare, ali i na strateška državna preduzeća i kćerke preduzeća jer na taj način neće imati sredstva. Izuzetno je važno razmisliti baviti se obrazovanjem i medijima jer političari svoje poruke upravo guraju kroz ove sektore. Dvadeset i pet godina nakon Dejtona, veliki broj generacije je prošao kroz ovaj obrazovni sistem. Djeca vide entitet Republiku Srpsku kao strani teritorij. Imam prijatelje u Banjaluci djeca kažu ‘išli smo u inostranstvu’, a bili su u Tuzli. Na tome se mora raditi”, kazala je Roge.
“Sigurnosno pitanje”
Helić je upozorila kako ovo više “nije pitanje stabilnosti već sigurnosno pitanje”.
“Ne smijemo zaboraviti ono što građane drži taocima korumpiranih lidera. Sve dok možete reći ‘štitit ću vas od nekoga, inače će uraditi ono/ovo’, imate moć. Ako im se ukine ta opcija i nametnu sankcije, onda se mogu dovesti mladi nekorumpirani lideri”, kazala je Helić.
Aranut je na kraju upozorio kako bi se, eventualna nestabilnost u Bosni i Hercegovini i sukobi, mogli preliti na cijeli region, čemu smo svi bili svjedoci 1990-ih godina, te da je zbog toga potrebno djelovati.