Prijetnje Milorada Dodika secesijom Republike Srpske dolaze u momentu kada se Zapad bori protiv Rusije i Kine za utjecaj na Balkanu, piše ugledni Finacial Times i ističe kako je Dodik ojačao odnose s Vladimirom Putinom, čiji je glavni strateški cilj u regiji blokirati daljnje širenje EU i NATO-a.
U tekstu pod naslovom ‘Lider bosanskih Srba prkosi sankcijama dok tenzije rastu’, Financial Times donosi osvrt na trenutnu političku krizu u Bosni i Hercegovini, koja je kulminirala etničkim tenzijama.
Britanski list podsjeća na nedavno proširene američke sankcije Miloradu Dodiku, političaru koji je prvi put na izborima odnio pobjedu prije dvadesetak godina, kada su ga na Zapadu vidjeli kao osobu koja je sposobna doniijeti pozitivne promjene u BiH.
Washington je sankcijama zamrznuo imovinu povezanu s Dodikom u SAD zbog “destabilizirajućih i koruptivnih aktivnosti” koje ugrožavaju mirovni proces, a Brisel prijeti da bi mogao slijediti taj primjer i osuđuje “zapaljivu retoriku” s nedavne proslave spornog obilježavannja praznika 9. januara u Banjoj Luci, navodi se u tekstu.
“Ali sve više nacionalistički političar Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. prikazuje kao sredstvo zapadnih interesa. On bojkotuje rad državnih institucija od jula prošle godine i želi prekinuti učešće entiteta Republika Srpska u sektorima obrane, pravosuđa i oporezivanja na državnom nivou. Izgledi onoga što bi zapravo bila kvazi-secesija izazvala je međunarodna upozorenja o riziku od ponovnog etničkog nasilja”, piše ugledni medij.
Dodik, koji se približio nekim liderima uključujući Vladimira Putina, predsjednika Rusije, odgovara prkosno:
“Ako misle da će me disciplinirati, u velikoj su zabludi”, rekao je za RTRS nakon američkih sankcija i dodao kako “imam novi motiv da se borim za prava koja nam se otimaju već 26 godina”.
Financial Times podsjeća kako su Dodikove prijetnje uslijedile nakon što je Valentin Inzko, sada bivši međunarodni visoki predstavnik u BiH neposredno prije odlaska s dužnosti prošle godine, uveo zabranu poricanja genocida.
Haris Silajdžić, bivši bosanskohercegovački premijer i član Predsjedništva BiH, koji je učestvovao u mirovnim pregovorima, smatra kako Dodik želi da Republika Srpska otme državnu zemlju i imovinu iz kontrole državnih vlasti.
“Oni žele . . . dobiti resurse Bosne i Hercegovine”, rekao je Silajdžić koji, uz još neke političare i analitičare, vjeruje da bi to zapravo značilo kontrolu za Dodika.
Valery Perry, viša saradnica Vijeća za demokratizaciju politike, upozorila je na ozbiljan rizik od korupcije i smatra da je zabrinjavajuće što se međunarodna zajednica nije više suprotstavila tome”, rekla je.
Dodik nije odgovorio na upit Financial Timesa za komentar.
Majda Ruge, viša saradnica u Europskom vijeću za vanjske odnose, nazvala je Dodikov potez za odcjepljenje “očajničkom eskalacijom”, dodajući da bi samo odvajanje oporezivanja koštalo RS godišnje 360 miliona dolara izgubljenih budžetskih prihoda, u poređenju s bruto domaćim proizvodom od sedam milijardi dolara.
BiH je najavila izbore za oktobar ove godine. Opozicija u Republici Srpskoj ksmatra kako je Dodikov jedini način da zadrži vlast održavanje krize.
“Dodik je dobar blefer”, kaže lider PDP-a Branislav Borenović.
“Pokušava zadržati krizu na dnevnom redu. To mu je jedini način da ostane na vlasti. On nema prave odgovore na izazove u ekonomiji, pandemiji, korupciji, emigraciji, vladavini prava”, dodaje Borenović.
On također smatra da je zabrana negiranja genocida pomogla Dodiku.
“Kada je Inzko nametnuo ovaj zakon, dao je (Dodiku) novo gorivo, krizu – i oni će to koristiti dok god mogu, do izbora ako je moguće“, ističe Borenović.
Inzko, s druge strane, kaže kako je nastojao učiniti pravu stvar, nazvavši Dodika “čovjekom bez karaktera” koji “pokušava uništiti Bosnu i Hercegovinu”.
Dodik je, rekao je Inzko, “bio prozapadni, sada ismijava zapad”.
“Jednom je rekao da je (Radovan) Karadžić bio ratni zločinac i da je morao biti isporučen u Haag, a sada ga veliča”, podsjeća bivši visoki predstanvik.
Dodikove prijetnje secesijom dolaze u momentu kada se Zapad bori protiv Rusije i Kine za utjecaj na Balkanu. Od 2006. Dodik je ojačao odnose s Putinom, čiji je glavni strateški cilj u regiji blokirati daljnje širenje EU i NATO-a. Dodik je u decembru posjetio ruskog predsjednika, kazavši kako mu je on dao svoju podršku protiv “liberalnog zapada”.
Međutim, ističe se u tekstu, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, distancirao se od Dodika iako je njegov vlastiti srpski nacionalizam izazvao kritike sa zapada.
“Međunarodna zajednica je napravila hiljade grešaka u BiH”, rekao je Vučić za Financial Times u nedavnom intervjuu u Beogradu.
“Oduzimanje nadležnosti i ovlasti iz Republike Srpske, a ne slušanje naroda . . . Ali morate biti 100 posto strogi u poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i bh. ustava”, kazao je tom prilikom srbijanski predsjednik.
Izvori u BiH i zapadni diplomati kažu da, iako bi potezi SAD-a mogli najaviti strože sankcije, zapad također drži otvorena vrata za razgovore s liderom bh. Srba.
“To je jedan od razloga zašto nismo djelovali toliko eskalacijski koliko bi ljudi željeli“, rekao je visoki dužnosnik američkog State Departmenta kojeg Financial Times nije imenovao.
Ruge dodaje kako je optimistična da bi jedinstven odgovor Zapada mogao natjerati Dodika da promijeni kurs o secesiji.
“To se može spriječiti ako sve važne zapadne prijestolnice pređu na istu stranu”, zaključuje.