Protesti za mir i stabilnost u BiH pod nazivom “Quo vadis, Bosna”, a u organizaciji Saveza “Consilium Bosniacum”, danas su održani u Beču, a učesnicima skupa su se obratili brojni govornici.
Osim ambasadora BiH u Austriji Kemala Kozarića i članova austrijskog parlamenta, Nurtena Jilmaza (Yilmaz) i Eve Ernst – Džidić (Ewa), obratili su se i predsjednik Saveza “Consilium Bosniacum” Damir Saračević, predsjednik pokreta Snaga domovine Ahmed Husagić, preživjele žrtve genocida Selma Jahić i drugi govornici.
Pred početak protesta u Diplomatskoj akademiji u Beču održana je panel diskusija posvećena stanju u BiH.
“Bosanskohercegovačko pitanje je pitanje mira i sigurnosti na zapadnom Balkanu i u Evropi. To je političko, pravno, socio-ekonomsko pitanje. Prije svega, bosansko pitanje je pitanje savjesti“, kazao je za “Avaz” predsjednik Saveza “Consilium Bosniacum” Damir Saračević.
On dodaje da je Bosna i Hercegovina trenutno u najvećoj političkoj krizi od 1995. godine i hitno joj je potrebna podrška međunarodne zajednice, EU, Republike Austrije.
“Ako želimo sačuvati mir, ako želimo sigurnu i stabilnu Bosnu i Hercegovinu, mora se ojačati vladavina prava i pravosuđe, a ljudska prava moraju biti zaštićena i institucionalno implementirana. Ustav Bosne i Hercegovine i postojeći etnonacionalni koncept, koji se u većini slučajeva zloupotrebljava, hitno treba mijenjati. Sve destruktivne i antidržavne snage treba izvesti pred sud i sankcionisati. Treba ubrzati prijem Bosne i Hercegovine u EU“, ističe Saračević.
Sinoć je u organizaciji “Consilium Bosniacum”, također, organizirana panel-diskusiju sa eminentnim stručnjacima na Diplomatskoj akademiji Beč.
Na panel-diskusiji su govorili: Dr. Hannes Swoboda (predsjednik “Međunarodnog instituta za mir”), Dr. Erhard Busek (predsjednik “Instituta za Dunavski region i srednju Evropu”), Dr. Vedran Džihić (politolog), Dr. Nedim Ademović (stručnjak za ustavno pravo) i Mr. Bedrana Ribo (članica austrijskog parlamenta).
Poručeno je da je pitanje mira i sigurnosti u BiH također pitanje mira i sigurnosti Europe.
Skupovi poput ovog su iznimno važni, jer ne samo da internacionaliziraju bosansku krizu, već demokratskoj Europi, Americi i svijetu šalju poruku da se danas ne borimo samo za interese države Bosne i Hercegovine već i vrijednosti demokratije, ljudskih prava, individualnih sloboda i tekovina antifašizma na kojima je kakav-takav sazdan svijet poslije Drugog svjetskog rata i čuvenog “Nikada više”. Za bosanske vrijednosti!
Podsjetimo, prvim sedmicama januara diljem Evrope i svijeta održavani su protesti u znak podrške Bosni i Hercegovini.
Bh. građani u inostranstvu, kao i prijatelji naše zemlje, regije i svijeta, na ovaj način izražavali su zabrinutost zbog trenutne političke i sigurnosne krize u Bosni i Hercegovini strahujući od novog sukoba.