Građani Bosne i Hercegovine u Italiji i prijatelji italijani izražavaju zabrinutost zbog ozbiljnih signala koji dolaze iz regiona.
Nakon Dejtonskog sporazuma, sklopljenog 1995. godine pod okriljem Sjedinjenih Američkih Država kojim je okončan najokrutniji rat u Evropi nakon 1945. godine, Bosna i Hercegovina je održala krhku ravnotežu, poručili su.
Sa protesta su poručili da je ta ravnoteža danas ozbiljno ugrožena kriminalnim i neodgovornim ponašanjem lokalnih vođa, prenosi N1.
“Koji, na osnovu ličnih interesa, nastoje produbiti nacionalističku frakturu daljnjim uništavanjem historije i sekularne kulture tolerancije i mirnog suživota između različitih etničkih i vjerskih komponenti društva.
Na sav glas još jednom poručujemo ne podjeli BiH. Isto tako odavde smo poručili italijanskim vlastim da poduzmu konkretne korake , kako individualno tako i institucijama EU, da se pomogne BiH da nastavi svoj proces pridruživanja EU”, poručila je Fatimma Neimarlija, jedna od učesnica protesta u Rimu.
Ne želimo povratak u prošlost, želimo da gledamo u budućnost, istakli su.
“Želimo demokratiju, ravnopravnost za sve, da naša zemlja bude poznata po lijepim stvarima, a ne da se uvijek priča o ratu i drugim stvarima koje i nisu prisutne među običnim narodima”, istakla je Ajla Nuhbegović.
Naglasili su da su se susreli u Rimu i ponovili da u BiH ne žele nacionalizam niti da se vraćaju 90-te godine.
“Tu smo bili zajedno s Italijanima kako bismo ponovili da nećemo dozvoliti da se to ponovo desi”, naglasila je Elvira Mujičić.
Poručuju da ovo nije samo protest za Bosnu i Hercegovinu.
“Ovo je također protest protiv legalizovanog nasilja i rata, podjela, diskriminacije, korupcije i anarhije. Ovo je poziv na demokratiju, na slobodno društvo, na jednakost i na vladavinu prava”, poručili su okupljeni na protestima u Rimu.
Poruka iz Geteborga
Poziv upravo Evropi i svijetu da ne dozvoli povratak u devedesete godina danas su uputili i bh državljani koji žive u Švedskoj, a u zahtjevima za mir u BiH pridružili su im se i Šveđani.
Na protestima “Švedska za Bosnu i Hercegovinu“, kao i na svim ostalim skupovima pročitano je i pismo upućeno na adrese svih svjetskih lidera i međunarodnih organizacija.
Otava, Toronto, Oslo, Rim, Beč, Portland, Boston, London sa još četiri grada u Velikoj Britaniji, Štokholm, Malme, Kopenhagen, Sydney, samo su neki su od gradova na čije će ulice izaći Bosanci i Hercegovci, ali i njihovi prijatelji iz gradova u kojima žive.
Stotine ljudi je i na Schuman trgu u Briselu, pored zgrada Vijeća Evrope i Evropske komisije.
Poruka iz Brisela
Hamdija Draganović, član Upravnog odbora organizacije Platform Bosna i Hercegovina s adresom u Briselu, obratio se danas bh. dijaspori koja je u ovom gradu izašla na proteste kako bi pružila podršku Bosni i Hercegovini.
Protesti se ne održavaju samo u Berlinu već u mnogim gradovima širom svijeta, kao i u Sarajevu i Tuzli.
Ipak, u Berlin je stigao veliki broj građana iz Nizozemske, Belgije, Njemačke, Austrije, Francuske, Crne Gore i drugih zemalja, prenosi N1.
“Sve nas pokreće naša ljubav za Bosnu i Hercegovinu i naš patriotizam. Iza nas stoje ostali građani BiH kao i prijatelji naše domovine kojima je stalo do mira i njenog prosperiteta. Mnogi nas u medijima i na društvenim mrežama prozivaju i pitaju ko smo mi i šta želimo.
Naš odgovor je bio i ostat će – mi smo Bosanci i Hercegovci koji smo najčešće silom protjerani i kasnije ekonomski primorani da napustimo našu BiH. Grupa građana BiH koji ne mogu više šutjeti, a inicijator ovih mirnovnih protesta je Suad Pašalić iz Srebrenice koji je preživjeo genocid”, pojasnio je Draganović.
Draganović je istakao da je i on 1992. godine proveo šest mjeseci u koncentracionim logorima Keraterm, Omarska i Manjača te da je uz mnoge njegove sapatnike jasno vidio zlo rata.
“Tada smo bili naivni i bespomoćni i zato smo platili visoku cijenu. U posljednje vrijeme vidim neke stvari koje me podsjećaju na trenutke koji su prethodili ratovima u regiji i agresiji na našu domovinu.
To su loša ekonomska situacija, sve veće nastojanje da se probude podjele naroda u BiH, zli jezici koji dolaze iz vladajućih struktura iz RS, šutnja i na neki način saučesništvo nekih drugih politika i političara u BiH, zveckanja oružjem i secesija BiH.
To nam je bila lekcija koju sam mislio da smo 90-ih godina naučili i da će nas ona osvijestiti i zbližiti, ali oni koji su imali sreće preživjeti rastjerani su po cijelom svijetu i većina nas se uspavala i zaboravila šta se sve može desiti i da se historija vrlo lako može ponoviti”, naglasio je.
Poručio je da nije puno tražiti da se održi mir i država Bosna i Hercegovina.
“Nije puno tražiti da djeca imaju lijepo djetinjstvo, a da se njihovi roditelji samo brinu o tome gdje da idu sa svojom djecom na godišnji odmor, a ne kako da idu.
I zato s ovog mjesta imamo nekoliko poruka prva je našim građanima da se probude i sjete lekcija iz prošlosti koje su nas dovele ovdje, zatim, političarima koji rade protiv BiH – budite svjesni da vam neće proći, ne damo BiH, ima mjesta za sve.
Političarima u EU – ne potcjenjujte BiH i ne zaboravite da je i ona Evropa i da su Bosanci i Hercegovci dio Evrope. U EU ćete biti bh. kulturom kada jednog dana budemo dio vas”, poručio je Draganović dok su prisutni uzvikivali “Bosna” kao i to “da je uvijek bilo i da će je biti”.