Mrmot Phil, slavni prognostičar iz Panksatavnija, predvidio je još šest sedmica zime.
On je danas očekivano provirio iz svoje kućice u američkoj saveznoj državi Pensilvaniji i vidio svoju sjenku.
Phil svoju prognozu, preko posebnog “prevodioca“ sa jezika mrmota ovaj put nije izgovorio pred okupljenim obožavaocima koji zbog pandemije nisu mogli da dođu u Panksatavni.
Mrmotove prognoze dio su tradicije čiji korijeni sežu u 1887. godinu i u normalna vremena pravi su spektakl.
Statistika američkih klimatologa s druge strane govori da popularni glodar češće promaši nego što pogodi prognozu.
Dan mrmota obilježava se na Sretenje širom Sjedinjenih Država, ali festival u Panksatavniju je najpoznatiji.
U svjetsku pop kulturu ušao je s filmom “Dan mrmota” iz 1993. s glumcem Bilom Marijem u glavnoj ulozi.
Mrmoti spavaju zimski san i njihov im biološki sat govori kada je vrijeme za buđenje i početak reprodukcije.
To je pomoglo širenju legende da proljeće dolazi sa njegovim buđenjem.
“Dan mrmota” i prateća pompa svake godine u Panksatavniju, gradiću s 5.500 stanovnika, privlači desetine hiljada ljudi i donosi mu dodatnih milion dolara prihoda, po podacima tamošnje privredne komore.
Ove je godine to zbog koronavirusa izostalo.
Zehmerija završila
Mladi bh. meteorolog Nedim Sladić, na svom Facebook profilu, napisao je jučer da je Zehmerija, odnosno Erbein, prvi dio zime, završio.
Dodaje da je započeo hamsin, drugi, blaži dio zime.
“Prvi je dan februara mjeseca. Zehmerija, odnosno Erbein, prvi dio zime, je završio. Danas je započeo hamsin, drugi, blaži dio zime.
Hamsin je riječ arapskog porijekla i njegovo značenje je pedeset, budući da je hamsin poznat i po snažnom pustinjskom, vrelom i suhom južnom vjetru koji snažno podiže temperature zraka širom Egipta, nerijetko i iznad 40 stepeni, a vjetar može dosegnuti brzinu i do 40 ms^-1.
Za vrijeme hamsina upoznati smo i sa pojavom tri džemreta (etimologija iz turskog i arapskog jezika), odnosno vala, udarca, zračnih struja koji a svaki/a ponaosob donosi popuštanje zime, najprije zagrijavajući zrak, potom vodu, a onda i zemlju“, napisao je Sladić.
Dodaje i da će sutra (danas op.a.) i mrmot Fil izaći iz svoje jazbine.
“U narodnoj meteorologiji, 02. februar je poznat po kršćanskom prazniku Kalendori, odnosno Svijećnici, koja također pokazuje da je jedna polovina zime iza nas.
Sutra (danas op.a.) će i mrmot Fil (Phil) izaći iz svoje jazbine pri čemu će procijeniti nastavak ili završetak zime, u zavisnosti ugleda li svoju sjenu ili ne“, dodao je on.
Uspješni bh. meteorolog je potom nanizao nekoliko iskričavih izreka.
Veljača je “sniježna odstupnica zime … hladna i vrlo ćudljiva vladanja, općenito nesklona poljoprivrednicima.” (Mr. Milan Sijerković)
“Kažu da je veljača prozvata što često velja, vrti i privrće vrime.” (Fra Silvestar Kutleša)
Kao jedinom ženskom mjesecu u godini, na veljaču se narod “iskalio”, pa ju je, zbog provjerene nestalnosti i nezdravosti vremena, obilatije okitio iskričavim izrekama.
A u nastavku su “iskričave” izreke koje se vežu za februar/veljaču: “Kalandore ora, prođe zime pola.”; “Minja se ko veljača.”; “Bog te čuva vedre Kalandore, a oblačna Jurjeva (23. IV.)”; “Kalandora vedra, dici se vide rebra (nerodna godina, bit će glad).”; “Ako je Svijećnica vedra, bit će duga zima.”; “Što burnija Svijećnica – to ljepše proljeće.”; “Cvate li na Kalandoru, bit će o Cvitnoj nedilji mraza.”; “Veljača velja, ožujak popelja.”; “Što se u veljači zazeleni, rado se posuši.”; “Što velja izmami, to marač (ožujak) opali.”; “Ako veljača viluje, marač miruje; ako veljača miruje, marač viluje.”; “Ako velja ne veljuje, onda marač oplakuje”.