Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik kazao je za Srnu da Šefik Džaferović nije ništa više ni zaslužio od mjesta “čuvara stolice” u državnom predsjedništvu.
Dodik je u reakciji na Džeferoviće izjave iznio niz uvreda na račun Džaferovića.
Ocijenio je kako član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda “lažima želi ušićariti nešto na političkoj sceni”.
“Sa takvom logikom nije više ni zaslužio od mjesta čuvara stolice u Predsjedništvu BiH”, zaključio je Dodik.
Inače, članovi Predsjedništva BiH sutra putuju u Brisel gdje se sastaju sa poslanicima Odbora Evropskog parlamenta za spoljna pitanja.
Dodik je istakao da će dati šansu razgovorima da bi se “razmijenili argumenti i objektivno razgovaralo o aktuelnim temama”.
On je rekao da je neprihvatljivo da poslanici Evropskog parlamenta, kao predstavnici političkih partija iz različitih zemalja, olako ulaze u ocjene i diskvalifikacije, a da se prije toga nisu upoznali o “stvarnim politikama i stvarnom stanju u BiH”.
Šta je rekao Džaferović?
Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u intervjuu za tursku državnu televiziju TRT kazao je kako je Ukrajina žrtva otvorene vojne agresije.
Dodao je da ono čemu svjedočimo u Ukrajini je cinično rušenje međunarodnog prava.
Također, govorio je i o situaciju u Bosni i Hercegovini te podsjetio da je njegov kolega iz Predsjedništva Milorad Dodik pokušavao opstruisati da se Bosna i Hercegovina pridruži osudi ruske agresije u UN-u.
TRT: Može li sukob u Ukrajini biti prenesen i na područje Balkana?
Džaferović: Balkan nije tako blizu Rusiji kao što je Ukrajina, pa je znatno teže očekivati takav scenarij. Između Rusije i nas nalazi se NATO prostor. Međutim iako se Rusija ne dodiruje sa Zapadnim Balkanom određena opasnost postoji.
Milorad Dodik je samo šest dana, nakon sastanka u Moskvi s Putinom, otpočeo napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Skupština Republike Srpske usvojila je zaključke kojima se narušava Dejtonski sporazum i 27 godine njegove implementacije.
Dodik nas želi vratiti u 1995. kada su se svi u Bosni i Hercegovini gledali preko nišana. To je opasno i to se mora zaustaviti. Odgovornost za to imaju prije svega NATO i EU.
Kako Bosanci gledaju na rat, šta su glavne razlike između Bošnjaka, bosanskih Srba i Hrvata u pristupu ovom ratu?
Ljudi u Bosni i Hercegovini saosjećaju. Politički lideri iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda osudili su agresiju na Ukrajinu.
Jedino je Milorad Dodik pokušavao opstruirati da se Bosna i Hercegovina pridruži osudi ruske agresije u UN-u, ali nije uspio.
Ljude u Kijevu (koji se bore za goli život nazvao) je “naoružanim bandama”. Istovremeno, više puta je iskazao razumijevanje za postupke Rusije.
Time je pokazao da nema saosjećanja za žrtve i da u političkom smislu da ne pripada Evropi. Čak i ako je bilo nekih iluzija, euroatlanskoj zajednici mora biti sada jasno s kim ima posla kada je u pitanju Dodik.
Održane su srpske proruske demonstracije. Zašto neki među Srbima podržavaju rusku agresiju?
Proruske demonstracije su podržane u Srbiji i unutar bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, prvenstveno zato što su javno mnijenje u Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine pod snažnim utjecajem Rusije.
Vlasti su raspoložene proruski, blagonaklono se gleda na pro-ruske militantne organizacije i na koncu sama vlast u Srbiji i entitetu RS ne osuđuje agresiju kao što to svi ostali čine.
Istovremeno, ruski potezi u Ukrajinu oživljavaju snove o Velikoj Srbiji. Mnogi u Rusiji vide snagu koja bi ih podržala da podijele Bosnu i Hercegovinu i pripoje dio njene teritorije Srbiji.
Zato smo čuli poruke iz NATO-a da je Bosna i Hercegovina pod rizikom. I zato nam treba podrška NATO-a, a mi ćemo se u svakom slučaju boriti do kraja za Bosnu i Hercegovinu.
Prvi i Drugi svjetski rat počeli su u Istočnoj Evropi, što obuhvata Ukrajinu. Može li treći svjetski rat početi u Ukrajini?
Sukob sa ovakvim značajem i ovakvim akterima predstavlja opasnost za cijelu Evropu, pa i svijet. Međunarodna zajednica nije bez razloga uznemirena.
Historijsko iskustvo govori da sukobi na Balkanu i šire gledajući u Istočnoj Evropi imaju potencijal za rapidno širenje. Historijski iskustvo kaže da je popustljivost u Minhenu 1938. dovela do eskalacije nacističke agresije.
Pasivnost međunarodne zajednice početkom 90-ih dovela je do širenja rata. Tek su intervencijom NATO-a zaustavljeni ratovi u BiH i na Kosovu.
Ako NATO bude pasivan sukob u Ukrajini može se širiti, a samo ako NATO bude čvrst i odlučan niko neće biti zainteresiran za širenje sukoba, pa ni u BiH i Zapadnom Balkanu.
Zašto je rat u Ukrajini tako opasan u smislu pokretanja globalnog sukoba?
Pitanje Ukrajine je pitanje može li jedna suverena država odlučivati o svojoj budućnosti ili će velike sile odlučivati o tome. Implikacije toga su univerzalne i tiču se čitavog svijeta.
Ako bi se legitimizirala otvorena agresija, ako bi se svijet složio s time, onda bi umjesto Povelje UN-a važio zakon gole sile i to je siguran put u nove sukobe.
Zašto je po Vama došlo do rata u Ukrajini?
Ukrajina je žrtva otvorene vojne agresije. Ono čemu svjedočimo u Ukrajini je cinično rušenje međunarodnog prava. Ruske snage uništavaju ukrajinske gradove. Već je zapanjujući broj ubijenih civila.
Bosna i Hercegovina je od početka ruskog napada na teritorijalni integritet Ukrajine 2014. godine zauzela jasan stav kojeg se i danas pridržavamo. Bosna i Hercegovina je podržala rezoluciju Generalne skupštine UN-a i pridružila se izjavu Evropske unije kojom se osuđuje agresija.
Ne mogu se političke rasprave sa suverenim državom rješavati slanjem vojske na njen teritorij. Bosna i Hercegovina ima poseban senzibilitet za ovo jer smo žrtva agresije 90-ih. Sve je završilo genocidom u Srebrenici. Mi nemamo pravo da šutimo kada se ovo zbiva.
Kako vidite bosansku budućnost u pogledu EU i NATO-a?
Bosnu i Hercegovinu u budućnosti vidim kao članicu Evropske unije i NATO saveza.
Brojne članice Evropske unije i NATO saveza imale su probleme kakve ima Bosna i Hercegovina. Te su se države sporile oko granica, imale su snažne međuetničke napetosti i slično, ali mnoga od tih pitanja su relaksirana kroz ulazak tih zemalja u sistem EU i NATO-a.
Siguran sam da bi i Bosna i Hercegovina mnoge od svojih problema riješila kada bi postala članica EU i NATO-a. Zato i postoje otpori prema euroatlantskim integracijama kod onih koji odbijaju prihvatiti Bosnu i Hercegovinu.
Što se tiče volje same EU za proširenje, siguran sam da će ukrajinska kriza povećati svijesti unutar Evropske unije o tome da se na prijem novih članica gleda kao na geopolitičko i sigurnosno pitanje, a ne administrativno.
Koja je uloga Turske u rješavanju dugotrajne političke krize u BiH?
Turska ima stabilizirajuću ulogu u Bosni i Hercegovini. Turska podržava naš EU i NATO put. Kao članica Vijeća za implementaciju mira, Turska podržava 27 godina implementacije Dejtonskog sporazuma.
Predsjednik Erdogan daje snažnu podršku Bosni i Hercegovini, podržava sve narode i očekuje od svih da poštuju cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. To daje svoje efekte i, u kombinaciji sa sviješću o dokazanoj odlučnošću s kojom Turska podržava svoje prijatelje, omekšava one koji su negativno raspoloženi prema BiH.