“Željko Komšić nije mogao zvanično da zatraži kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji jer to nije stav Predsjedništva BiH koje to pitanje nije ni razmatralo”, saopšteno je iz Kabineta člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.
Dodaju da se može smatrati “kao jedno u nizu privatnih pisama iz njegove bogate prepiske sa raznim zvaničnicima”.
Povodom Komšićevog pisma najvišim zvaničnicima Evropske komisije u kojem traži da se razmotri mogućnost dodjeljivanja kandidatskog statusa BiH, iz Dodikovog kabineta navode “da je BiH još u februaru 2016. godine zatražila status kandidata u EU, pa predstava Komšića ne služi ničemu do zaboravnim glasačima među Bošnjacima u Federaciji BiH”.
“Iz pisma je očigledno da je Komšićev prioritet napad na Rusku Federaciju ne bi li se dodvorio zapadnim centrima moćima, a onda i činjenica da je apel za kandidatski status BiH prije njega uputio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović”, navodi se u saopštenju.
U saopštenju napominju da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik još u svojstvu predsjednika Republike Srpske pozivao EU da BiH dodijeli status kandidata, ali to nikada nije činio da bi se bilo kome dodvorio ili sa nekim obračunao.
“Šteta što i evropska budućnost BiH služi kao političko oružje političarima koji pripadaju prošlosti”, navodi se u saopštenju.
“Jačanje sigurnosti i suvereniteta BiH”
Podsjetimo, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, danas je službeno zatražio razmatranje kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu.
Pismo je poslao čelnicima Evropske unije, Charlesu Michelu, Ursuli von der Leyen, Josepu Borrellu i Oliveru Varhelyiju.
Naglasio je da bi dodjela kandidatskog statusa ojačala sigurnost i suverenitet BiH.
Bitno je napomenuti da pismo evropskim čelnicima ne mora u praksi označavati nikakvu posebnu proceduru.
Ipak, treba istaći da BiH na ovaj način želi iskoristiti novonastale geopolitičke tokove i od EU isposlovati, odnosno zamoliti za ubrazniji put ka željenom punopravnom članstvu.
Pismo prenosimo u cjelosti:
Poštovane ekselencije,
U prethodnom periodu, ispunjavajući dio obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koje se tiču usklađivanja naše vanjske politike s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, Bosna i Hercegovina se pridružila svim EU mjerama usmjerenim protiv onih koji su izvršili napad na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
Posebno želim istači da je to kontinuitet stava Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 2014. godine, kojim se osuđuje aneksija Krima od Rusije, čime je narušen teritorijalni integritet Ukrajine i izvršen direktan udar na njen suverenitet.
Dozvolite da u ime građana Bosne i Hercegovine, zajedno s brojnim drugim zemljama, opasnu političku i vojnu aktivnost Rusije ocijenim neprihvatljivom, posebno jer se takva politika nalazi izvan normi međunarodnog javnog prava i njegovih važećih akata, kao što je to Povelja Ujedinjenih nacija.
U ovo vrijeme, kada jedna velika zemlja, koristeći svoje vojne potencijale, nastoji zauzeti i sebi potčiniti susjednu zemlju, više nego ikada je potrebno evropsko jedinstvo i jasan signal da je Zapadni Balkan dio Evrope, a države koje ga čine neupitne buduće članice EU.
Ta vizija Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji počiva na Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine.
Imajući u vidu navedeno, smatrajući kako smo svi zajedno u situaciji da sagledamo sve buduće političke i sigurnosne aspekte u Evropi, slobodan sam vas zamoliti da u okviru institucija Evropske unije stavite u razmatranje mogućnost dodjeljivanja kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini.
Potpuno sam svjestan, kako je Evropska komisija u svome Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji istakla 14 ključnih prioriteta koji imaju za cilj dovođenje zemlje u sposobnost da ostvari kandidatski status, a onda nakon obavljenog pregleda napretka otvori EU pregovarački proces po klasterima i novoj metodologiji. Dio ključnih prioriteta je ostvaren, dok drugi dio još uvijek, nažalost nije.
Međutim, ako uzmemo u obzir da bi se dodjelom kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini stvorio novi ambijent i dala još jedna potvrda o nepodjeljivosti i suverenosti moje zemlje, onda bi to svakako imalo svoj niz pozitivnih efekata na sveukupnu sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine, a time i cjelokupnog regiona Zapadnog Balkana.
Naravno, kandidatski status ne znači i automatsko pokretanje pregovaračkog procesa. To ostavlja dovoljan period vremena da se nakon obavljenog pregleda napretka istaknu uvjeti kojim bi se Bosna i Hercegovina dovela u stanje da kvalitetno i bez unutarnjih blokada uđe u proces pregovora sa Europskom unijom ispunjavajući kriterije iz Kopenhagena.
U tom periodu, treba učiniti niz reformi, kako bi Bosna i Hercegovina bila osposobljena za pregovarački proces. Među njima su svakako reforma ustava, odnosno političkog sistema u cilju postizanja demokratizacije društva i standarda ljudskih prava.
Ključno je otkloniti sve etničke podjele koje uzrokuju različite političke blokade, kako bi državne institucije mogle dovoljno brzo i efikasno obavljati svoj reformski posao.
Koristim ovu priliku da vam se još jednom zahvalim na suradnji i razumijevanju.