Neophodna je poreska reforma, ali ne povećavanjem nameta od kojih radnici nemaju koristi, kazali su privrednici okupljeni u Biznis Klubu Povelja na današnjem okruglom stolu i press konferenciji koja je održana u hotelu Europa.
Razgovaralo se o trenutnom stanju u ekonomiji sa posebnim fokusom na poskupljenje el. energije – utjecaj na poslovanje, zatim Prijedlogu zakona o doprinosima na nivou Federacije BiH, Prijedlogu zakona o porezu na dohodak na niovu Federacije BiH i kako predstavnike vlasti učiniti senzibilnijim za prijedloge privrednika i ubrzati donošenje potrebnih ekonomskih mjera.
Svoje osvrte na ove teme su dali Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, Snježana Korpruner, vlasnica kompanije GS- Tvornica mašina Travnik, Azra Atagić-Ćatović, direktorica portala Akta.ba i predsjednica Udruženja Biznis Klub Povelja i Armin Avdić iz ekonomskog instituta Sarajevo, a moderatorica na okruglom stolu je bila Amra Hašimbegović, direktorica GMS d.o.o..
O trenutnom stanju u ekonomiji u Bosni i Hercegovinu govorio je Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar. Istakao je da će inflacija će nastaviti da razara našu ekonomiju i društvo, a sve zbog pasivne vlasti.
Bilo je riječi i akcizama, naglasio je da uloga akciza nije da finansira penzije, nego da finansira cestogradnju.
Kada je riječ o trenutno aktuelnim izmjenama zakona o doprinosima ističe da su odredbe ovog zakona pisane prije pet godina.
“Od tada, mnogo toga se promijenilo. Ako su ova rješenja tada možda imala smisla u ovoj formi, sada baš i nemaju. Od tada, svake godine smo ostajali bez nekoliko desetaka hiljada radnika zbog iseljavanja. Broj penzionera je značajno povećan. Radna snaga je smanjena.
U posljednje vrijeme imamo i značajan rast cijena, plate nisu čak ni iste, nego su manje (za istu platu možemo kupiti manje). Danas živimo u potpuno drugom vremenu u kojem ovi zakoni trebaju ispuniti jednu sasvim drugu svrhu, a to je da se kroz značajnije rasterećenje poreza i doprinosa, osigura da poslodavci imaju manje izdatke za radnike, a da radnici imaju veće neto plate.
Valjda bi to trebala biti svrha reformskih zakona, gdje će radniku ostati više od sadašnjih 600 KM od zarađenih 1.000 KM”, naglasio je Hadžić.
Predsjednica Biznis kluba Povelja Azra Atagić Ćatović zapitala se: “Koji su stvarni razlozi predlaganja ovakvog Zakona?!Ovo nije reforma, kojoj smo se svi nadali“.
Naglasila je da vlast do sada nije pokazala razumijevanje odnosno nije htjela uopšte željela razgovarati o mogućim aneksima i prijedlozima realnog sektora.
“Novo usvajanje zakona doprinijelo bi da poslodavci moraju plaćati 75 KM više doprinosa na mjesečnom nivou na minimalne plaće. U kompanijama koje imaju veći broj uposlenika to su ogromni troškovi od kojih na koncu niti će radnici niti poslodavci imati koristi. Oporezivat će se dividenta, zatim porez na dobit 10% što će u konačnici se negativno odraziti na strane investicije“, kazala je Atagić-Ćatović.
Pored lihvarskih nameta privrednicima ovaj zakon predviđa i rigorzne kazne za privrednike koje su znatno pooštrene u odnosu na one koje su trenutnim zakonskim odredbma propisane.
Povećanje cijena električne energije donijelo nove probleme
U daljem dijelu izlaganja bilo je riječi o posklupljenju elekritične energije te uticaju rasta cijene na privredu.
Snježana Köpruner, direktorica GS TMT Travnik istakla je da živimo u izazovnom vremenu po pitanju energije, materijala, repromaterijala, fluktuacije radne snage.
“Energetska kriza je pogodila sve i moramo znati u kom smjeru ići dalje kako bi privreda Bosne i Hercegovina ostala konkurentna na tržištu. Mora nam se dati sloboda djelovanja i moramo iskoristiti tu našu energetsku povoljnost da imamo jeftiniju energiju“, poručila je.
Smatra da elektroprivrede moraju davati iste uvjete privrednicima i izuzetno je važno donošenje zakona o obnovljivim izvorima energije koji će biti što liberalniji kako bi privrednici zadržali, ali i unaprijedili konkurentnost.
“Država mora potaknuti proizvodnju obnovljivih izvora i ako je 200 privrednika spremno uložiti u to, onda bi time smanjili porez na CO2. Mora se privrednicima omogućiti da uđu u tu avanturu, kako bi se uložena investicija vratila što ranije“, istakla je.
Privrednici moraju početi da razmišljaju kao političari, naglasio je Armin Avdić iz ekonomskog instituta i dodao:
“Oni imaju za cilj da dobiju što više sredstava u budžet i daju što manje sredstava iz budžeta. To je cilj politike. U mjeri kojoj mora da ostane oni su spremni da prave kompromise. Mora povesti računa o ovim zakonima jer se oni neće mjenjati narednih 10 godina. Ovaj zakon je donešen tako da obezbjedi jako dobre prilive u budžet bez podrške privrednicima. Ljudi odlaze sve više i vrlo brzo možemo da ostanemo bez radne snage. To je veliki problem, ali nisam vidio da političari vode računa o tome“.
Ukoliko se zakoni usvoje pitanje je hoće li imati ko da radi za i onako male plaće. Okrugli sto je podržalo i Udruženje Freelancera u BiH usko sarađuje s Biznis klubom Povelja.
Zaključni o novom Zakonu o porezu na dohodak
Na okruglom stolu je donešeno nekoliko zaključaka, a tiču se prijedloga novog Zakona o porezu na dohodak koji je definirala Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a koji se trebao naći na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH zakazane za 28. i 29. mart. Pomenutim zakonima nameću se ogromne poreze koje naša privreda ne može podnijeti, naglasili su privrednici.
Konkretni prijedlozi koje predlažu privrednici iz Biznis Kluba Povelja su da se na trenutno važeće zakone djeluju amandmanski i to na način:
– da ostane zbirna stopa od 10% na porez na dohodak,
– da se uvede zbirna stopa doprinosa u maksimalnom iznosu od 25% (umjesto 32,5%),
– da neoporezivi dio dohotka bude 1.000 KM mjesečno, – da se na ugovore o djelu, autorske ugovore i uplate iz inostranstva plaća samo porez na dohodak od 10%, a ukine naplata bilo kakvih doprinosa sve dok se ne urede oblasti korištenja prava i usluga
– da se obrtnicima osnovica za obračun doprinosa računa na osnovu minimalne, a ne prosječne bruto plate.