Premijer Vlade Federacije BiH Fadil Novalić najavio je redovno i vanredno usklađivanje penzija.
Porast penzija bi trebao da prati rast cijena hrane.
U Federaciji Bosne i Hercegovine uslijediti će dvostruko povećanje penzija prema riječima Novalića.
Povećanje penzija po premijerovoj najavi bi trebalo pratiti povećanje cijena.
“Rast penzija se odnosi na član 79. zakona, u skladu sa rastom BDP i rastom cijena, rast penzija bi trebao biti oko 8,1 posto , ali 30. marta će biti poznati oficijalni podaci. Porast od 8,1 posto se odnosi na redovno usklađivanje.
Parlamenti su također usvojili zakon o vanrednom usklađivanju, od 15,4 posto, biti će oko 3 do 3,5 posto, može se desiti da bude znatno više. Želimo pomjeriti porast penzije iznad rasta cijene hrane“, izjavio je Novalić.
Što se tiče seta mjera za borbu sa rastom cijena koje su pogodile bh. građane Novalić je izjavio kako robe ima i da količine nisu problem, problem je što se prave zalihe.
“Mi već imamo mjere koje su depresirale cijene u energetici i u prehrani“, odgovorio je Novalić na pitanje novinara.
Ponovio je kako u FBiH već 12-13 mjeseci postoji regulisana marža od 8 posto za prehrambene proizvode (oko 500 proizvoda) i ograničenje marže na naftu u maloprodaji od 25 feninga.
Federalni premijer je izjavio i kako imamo najeftiniju struju u regiji, zatim kako zahvaljujući dugodišnjim ugovorima zajedno sa Mađarskom i Srbijom plaćamo plin po najpovoljnijim cijenama u Evropi.
“Što se tiče cijena nafte, na nju Federacija BiH ne može djelovati ali će u sklopu mjera poljoprivrednici dobiti 50 litara po hektaru zemlje“, zaključio je Novalić.
“Novalić kao lobist uvoznika iz Srbije”
Podsjetimo, na ranije izjave Novalića o pšenici iz Bosne i Hercegovine reagovala je Sanela Klarić, zastupnica Naše stranke u Parlamentu FBiH.
“Fadil Novalić otpisao je Federaciju kao proizvođača pšenice ponizivši i našu pšenicu i naše poljoprivrednike kad je rekao da se ona koristi kao stočna hrana jer nije kvalitetna zbog manjka glutena“, navodi Klarić.
Dodaje da je u istovremeno favorizovao srbijansku, rekavši da izvoz iz Srbije neće biti prekinut kad je BiH u pitanju jer smo im kupci već 50 godina.
“Fadil Novalić se ovom izjavom pokazao kao propagandist uvoznog lobija iz Srbije pod parolom: Svoje nećemo, srbijansko ne damo. Laž je da bosanska pšenica ne valja.
Mnogo je autohtonih sorti od kojih je najpoznatija i najstarija Bosanka, koja se sadi u mnogim zemljama svijeta i dolazi do nas kao uvozna zahvaljujući politici koju predstavlja i Fadil Novalić“, navodi Klarić.
Kako kaže, po istom kriteriju uništena je i naša industrija, jer uvozno je, po toj politici, bolje.
“Uništena je i naša kultura, pa smo uvezli sve, od turbo folka do rijalitija. Zato smo sad samo po imenu i državljanstvu Bosanci i Hercegovci, a već dugo i jedemo i gledamo i slušamo i nosimo i vozimo tuđe. Najčešće slabog kvaliteta“, dodaje ona.
Dodaje i da je proizvodnja pšenice odavno na minimumu.
“Naše autohtone pšenice, pretežno su ozime i samim tim daju više prinosa. To što imaju manjka glutena čini ih još kvalitetnijim jer je svima, osim Novaliću, poznata štetnost glutena. Svaka kriza, pa tako i ova, ujedno je i šansa za oporavak.
Tu plemenitu i bogatu poljoprivrednu kulturu kakva je sadnja pšenice možemo vratiti u BiH, uzgajati svoje sorte i osnažiti svoje poljoprivrednike. Pogotovo je Novalić, kao premijer, trebao iskoristiti trend bezglutenske ishrane koji vlada u cijelom svijetu. Kada je Naša stranka u pitanju, mi smo radili na tom tragu i prije krize“, navodi Klarić.
Kazala je i da je od 2019. godine poslala na desetine inicijativa, zastupničkih pitanja i amandmana na budžet u kojima je tražila povećanje ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj.
“Insistirala sam da se u hitnom postupku usvoji Program ruralnog razvoja FBiH, zatim na zaštiti autohtonih domaćih sjemena, organskoj poljoprivredi, uvođenju boljih mjera kontrole u dodjeli novčane podrške itd. Od početka COVID pandemije insistirala sam na strateškom uvezivanju domaće primarne poljoprivredne proizvodnje i domaće prehrambene industrije.
U posljednje vrijeme, od početka krize izazvane agresijom Rusije na Ukrajinu ulagala sam inicijative i amandmane o maksimalnom povećanju budžeta za poljoprivredu, što je samo tri posto od ukupnog budžeta koliko smo zakonski obavezni. Tražila sam olakšice za plavi dizel, formiranje kriznog štaba i da ne nabrajam dalje“, navodi ona.
Dodaje da se Vlada nije očitovala niti po jednoj inicijativi.
“Kroz sve te godine ne samo da nijedna od tih inicijativa nije usvojena, nego se Vlada nije očitovala ni o jednoj. Bahato su nastavljali put po oranicama koje su sami uzorali a u koje iz godine u godinu ne siju ništa drugo nego sjeme beznađa.
Iz njega niče očaj naših građana i poljoprivrednika, ali i opravdani gnjev. Nadam se da će ova kriza biti kap koja zaista preliva čašu te da će oktobar donijeti neophodne promjene kako bismo spasili što se spasiti može“, zaključila je zastupnica Naše stranke.