Nakon što je otkazana današnja hitna sjednica Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine o kojoj se trebalo govoriti o izmjenama Izbornog zakona, a nakon što SDA delegati nisu došli, obratio se Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda PSBiH koji je i sazvao prvobitno tu sjednicu.
Naglasio je da mu je žao što danas nije mogla biti organizovana 10. hitna sjednica Doma naroda.
“Uvjeren sam da ovo što su kolege iz jednog dijela bošnjačkih stranaka uradili, s obzirom na to da je sjednici prisustvovalo 10 predstavnika u Domu naroda Parlamenta BiH, od toga pet predstavnika hrvatskog, četiri srpskog i jedan bošnjačkog naroda.
S obzirom na to da ja to mogu doživjeti kao klasičnu blokadu institucija i država BiH ili opstrukciju rada Parlamenta na način kakav dosad nije viđen. Žao mi je što se to desilo i stoga smo mi danas, s obzirom na to da smo i ranije predvidjeli da će se desiti blokada, zakazali za sutra hitnu sjednicu u 10:00 sati sa istim dnevnim redom”, kazao je Čović, prenosi N1.
Rekao je da je bio siguran da će se sjednica održati onda kada je i zakazana.
“Bez ublažavanja, ovo je neviđena blokada institucija BiH. Jer neko vrlo jasno pred sjednicu Doma naroda izađe i kaže jer mu se nešto ne sviđa na sjednici. Na sjednicu se izađe i kaže se šta ti se ne sviđa. Bio sam uvjeren da će danas biti ovdje svi i iznijeti svoje stavove.
Naravno oni mogu biti različiti, može se glasati kako ko želi. Dao sam priliku za dogovor da stvorimo ambijent i jedan demokratski okvir da se izbori mogu održati kao takvi.
Ja i dalje stojim iza toga da ne postoje formalno-pravni preduslovi da se opći izbori u BiH mogu održati, a to najbolje govori ponašanje kolega iz SDA i onih koji su ih pratili. To najbolje govori o tome šta se želi uraditi od BiH i u kakvu ona krizu ulazi”, poručio je Čović.
Podsjetimo, na hitnoj sjednici trebao se razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH po hitnom postupku.
Zahtjev za razmatranje ovog zakonskog prijedloga uputili su poslanici iz Kluba hrvatskog naroda Dragan Čović, Lidija Bradara, Marina Pendeš i Bariša Čolak.
Predlagači ovim zakonskim prijedlogom predlažu da se član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata bira među hrvatskim kandidatima, po elektorskom modelu, koji su osvojili najviše glasova u najmanje tri od pet kantona, i to Hercegovačko-neretvanskom (HNK), Srednjobosanskom (SBK), Zapadnohercegovačkom (ZHK), Livanjskom i Posavskom kantonu.
Predložili su i da se na novi način biraju delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, pa tako da se od 17 delegata iz reda hrvatskog naroda, njih 16 bira iz skupština kantona na način da se iz HNK biraju četiri, po tri iz SBK i ZHK, te po dva iz Livanjskog, Zeničko-dobojskog i Posavskog kantona.
Delegati hrvatskog naroda iz Tuzlanskog kantona, Kantona Sarajevo, Unsko-sanskog i Bosansko-podrinjskog kantona zajedno biraju jednog, navedeno je u prijedlogu.
Predložili su i način izbora delegata iz reda bošnjačkog i srpskog naroda, te ostalih u Dom naroda Parlamenta FBiH.
HDZ-ovi delegati, između ostalog, u izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH predlažu da mandat pripada političkoj stranci, a ako nosilac mandata istupi iz stranke, onda ga dobija idući sa liste te stranke.
“Odlučili smo zaustaviti nakaradni prijedlog HDZ-a”
Nakon što su odlučili da neće doći na sjednicu, obratio se Izetbegović, rekavši da je SDA odlučila zaustaviti donošenje nakaradnog prijedloga HDZ-a.
“Radi se o pokušaju da se zakon koji je protuustavan i u koliziji sa Federacijom Bosne i Hercegovine, zakon o kojem nema dogovora jer su proteklih godinu dana su trajali naši pokušaji da se postigne dogovor za izmjenu izbornog zakonodavstva.
Zakon koji nije prošao kroz Interresornu grupu koja je napravljena upravo za potrebe definisanja izbornog zakonodavstvca.
Dakle, to je zakon koji će definitivno onemogućiti provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava poput presude Sejdić-Finci i to je konačno zakon koji ingnoriše zahtjeve OSCE-a i ODIR-a o tome da se naprave izmjene koje će garantovati transparentnost, integritet i poštene fer izbore”, kazao je Izetbegović.